Njemačka uvodi “zelenu kartu”: Radnici moraju ispunjavati tri od četiri uslova

Datum:

Njemačka vlada uvodi svojevrsnu “zelenu kartu” kojom namjerava ublažiti veliku nestašicu radne snage. Kako piše Deutsche Welle, takozvana “Chancenkarte” ili “karta prilike” u slobodnom prijevodu predstavljena je javnosti ove sedmice.

Ministar rada Hubertus Hajl (Heil) pojasnio je kako će “karta prilike” ponuditi strancima mogućnost da dođu u Njemačku kako bi potražili posao, čak i ako nemaju prethodnu ponudu nekog njemačkog poslodavca.

Jednostavnije od Kanade

No, moraju ispunjavati barem tri od četiri kriterija. To su posjedovanje fakultetske diplome ili stručne kvalifikacije, radno iskustvo od najmanje tri godine, znanje jezika ili prethodno boravište u Njemačkoj te da su mlađi od 35 godina.

Time je njemački model daleko jednostavniji od primjera radi kanadskog bodovnog sistema za “zelenu kartu”. Kako je pojasnio Hajl, broj “karti prilika” bit će ograničen, a vlada će svake godine odobravati određen broj, ovisno o potrebama tržišta rada.

Da bi ovaj sistem mogao pomoći njemačkim poslodavcima smatra i Sowmya Thyagarajan, Indijka koja je 2016. došla u Hamburg kako bi završila svoj doktorat iz avio inženjerstva.

Danas je direktorica vlastite kompanije Foviatech koja se bavi softverom za sektor prijevoza i zdravstvene zaštite. “Mislim da ovaj sistem može biti vrlo dobra prilika da stranci dođu ovdje raditi. Posebno zato jer se smanjuje populacija mladih u Njemačkoj”, kaže Thyagarajan.

Kaže kako trenutno njena kompanija pri zapošljavanju daje prednost državljanima Njemačke i članica Europske unije, jednostavno zato jer je “papirologija” pri zapošljavanju državljana trećih država prevelika.

Međutim, dio analitičara smatra kako će “karta prilike” dodatno zakomplicirati sistem imigracije. “Ovo postavlja nepotrebno visoke prepreke i čini sistem još složenijim”, komentirao je Holger Bonin, direktor istraživanja Instituta za ekonomiku rada (IZA) iz Bona.

Prema njegovom mišljenju, Hajlov sistem jednostavno zahtijeva dodatno birokratiziranje. “Zašto ga nisu učinili jednostavnijim? Primjera radi, odobriti strancima vizu kako bi potražili posao, a ako ga ne nađu u određenom razdoblju, moraju napustiti Njemačku”, ističe Bonin.

Dodaje kako kriterije koju zahtijeva “karta prilike” poslodavci mogu zatražiti prilikom procesa zapošljavanja. “Ne treba im birokratski dokument za predselekciju”, navodi taj analitičar.

Štaviše, neki kriteriji koje zahtijeva “karta prilike” dijelu njemačkih poslodavaca nisu toliko važni. Primjera radi, kompaniji sa zaposlenicima iz niza država gdje se uglavnom komunicira na engleskom, znanje njemačkog jezika ili prijašnje boravište u Njemačkoj neće biti presudno za odabir zaposlenika sa “kartom prilike”.

Sowmya Thyagarajan smatra kako su kriteriji koji se tiču kvalifikacija i znanja jezika važni, ali nije sigurna u potrebu ograničavanja dobi onih koji će aplicirati. “Nije bitno da su mladi, već koliko su kvalificirani” smatra Thyagarajan.

Problemi nisu od jučer

Ova “njemačka Indijka” skeptična je i oko kriterija trogodišnjeg radnog iskustva jer u nekim slučajevima završetak školovanja daje i potrebnu stručnost. “Za neke poslove nije potrebno da imate iskustvo, dok je za druge to jedino bitno”, ocjenjuje Thyagarajan. Nedostatak stručne radne snage nije problem s kojim se Njemačka bori od jučer.

Federacija njemačkih udruženja poslodavaca u metalskoj i elektrotehničkoj industriji ističe kako dvije od pet kompanija iz njenog članstva ima problema s proizvodnjom zbog nedostatka kvalificiranih radnika. Centralna udruženja obrtnika (ZDH) tvrde kako njemačkoj nedostaje oko 250.000 kvalificiranih obrtnika.

U posljednjih nekoliko godina raste broj kvalificiranih stranih radnika koji u Njemačku dolaze iz država izvan EU-a, ali je i dalje relativno mali. Prema službenim podacima, 2019. registrovano je malo više od 60.000 kvalificiranih radnika, što je tek 12 posto od ukupnog broja imigranata iz trećih država koji su te godine došli u Njemačku.

U privlačenju stručne radne snage Njemačka ima nekoliko kulturoloških nedostataka u odnosu na druge zapadne države – njemački se globalno mnogo manje govori od engleskog. “Kvalificirani radnici uvijek gledaju da dođu u zemlje gdje se govori engleski”, kaže Sowmya Thyagarajan.

Drugi je problem što njemački poslodavci u pravilu traže veći set svjedodžbi, diploma i certifikata nego u drugim državama, a često ti dokumenti nisu priznati u Njemačkoj. Njihovo priznavanje često traje mjesecima.

– Ti problemi neće biti riješeni uvođenjem “karte prilike” – kaže Holger Bonin. Postoje i drugi sistemski problemi za njemačke poslodavce. Tamošnji savezni sistem rezultira situacijom da kvalifikacija u jednoj saveznoj pokrajini nije priznata u drugoj. U svakom slučaju, ministra Hajla čeka još mnogo posla.

Izvor: Avaz.ba

Povezani postovi
Related

Cijene nafte blago porasle s najnižih nivoa u devet mjeseci

Prvi put od kraja avgusta cijene nafte na svjetskim...

U svijetu do 2050. godine 1,6 milijardi ljudi starijih od 65 godina

Očekuje se da će do 2050. godine u svijetu...

Zvanična odluka Vlade Srbije: Poskupljuju šećer i piletina

Vlada Republike Srbije usvojila je više izmijenjenih uredbi i odluka...

Strateške rezerve goriva u SAD na rekordno niskom nivou

Strateške rezerve goriva u SAD nalaze se na najnižem...