Jedno od glavnih obilježja 2022. je rast cijena, posebno energenata. Osim što od početka godine poskupljuje gorivo zbog rasta cijena sirove nafte, isto se događa s plinom te električnom energijom. Dakako, rast cijena električne energije je logična posljedica rasta cijena nafte i plina jer se dio proizvodi u termoelektranama.
Cijenu plina je definirao rat u Ukrajini, iako je rast počeo još sredinom 2021. U mjesecima nakon početka ruske invazije na Ukrajinu dostigla je povijesne rekorde, iako od tada postepeno pada. Električna energija također poskupljuje. Prema informacijama s burze el. energije u Budimpešti, koja je referentna za tržište Hrvatske i prema kojoj se ravna HEP, prosječna cijena kroz 2021. iznosi 113.86 EUR/MWh, a u prvih šest mjeseci 2022. 215.39 EUR/MWh, piše Index.
Većina država je brzo uvela mjere kojima se pokušalo spriječiti prebacivanje rasta cijena s veleprodajnog tržišta na kućanstva, tj. stanovništvo. Hrvatska vlada je 16. februara predstavila 4.8 milijardi kuna vrijedan paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, kojim se limitirao rast cijena električne energije i plina. Slične mjere su uvodile države diljem EU i u susjedstvu.
Efikasnost tih mjera nije u svakoj zemlji bila ista, kao ni intenzitet. Zbog brojnih razlika, kao što je razina ovisnosti o uvozu plina iz Rusije i dostupnost ostalih dobavnih pravaca, rast cijena plina i električne energije nije svugdje bio isti.
Prema Eurostatu dostupnim informacijama, u Hrvatskoj je tokom prvih šest mjeseci ove godine cijena električne energije bila 4.8 posto veća nego u prvih šest mjeseci prošle godine. Cijena el. energije za kućanstva u Mađarskoj (9.4 EUR po 100 kW/h, razred potrošnje 1000 do 2500 kWh) je druga najniža u EU, nakon Nizozemske.
Tako je cijena el. energije (razred potrošnje 1000 do 2500 kWh) u Italiji više nego dvostruko veća (129.62 posto), a el. energija je skuplja i u Austriji (za 78.93 posto) te Sloveniji (15.59 posto). S obzirom na razliku u prosječnoj plaći, koja je veća u Italiji (za 69.92 posto), Austriji (za 198.14 posto) i Sloveniji (za 27.34 posto), može se zaključiti da je el. energija relativno priuštivija u Hrvatskoj nego u Italiji, ali manje priuštiva nego u Sloveniji i Austriji.
Slovenci, mjereno prosječnim plaćom, s 280 eura u džepu više od Hrvata plaćaju tek 2.28 eura više za 100 kW/h el. energije. Građani Austrije s 2029 eura u džepu više od Hrvata plaćaju 11.54 eura više za 100 kW/h el. energije.
U Bugarskoj, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji je električna energija manje priuštiva nego u Hrvatskoj jer su plaće manje u odnosu na Hrvatsku nego što je jeftinija el. energija.
Prosječna plaća u BiH je 45.11 posto manja, a cijena el. energije 31.87 posto niža. Prosječna plaća u Srbiji je 39.36 posto manja nego u Hrvatskoj, a cijena el. energije 33.45 niža. U Sjevernoj Makedoniji prosječna plaća je 50.01 posto manja, cijena el. energije 35.27 posto niža. U Albaniji je 62.5 posto manja prosječna plaća, a cijena el. energije je 35.64 posto niža.
Situacija je posebno teška u Rumuniji, gdje je prosječna plaća 21.29 posto manja nego u Hrvatskoj, a cijena el. energije 60.05 posto veća. U Mađarskoj je el. energija priuštivija nego u Hrvatskoj jer je prosječna plaća 13.57 posto manja, a cijena el. energije 35.7 posto manja.
Treba napomenuti da se cijene el. energije odnose na prosjek prve polovice 2022., dok podaci o prosječnim plaćama nisu savršeno vremenski usklađeni. Stoga izračuni i odnosi nisu egzaktni te samo služe za aproksimaciju stvarnog stanja. Ali u promatranom kratkom razdoblju se nije moglo dogoditi ništa toliko drastično da bi zaključci odudarali nakon usklađivanja.
Izvor: Radiosarajevo
