Zeničko-dobojski kanton do sada je činio 19 posto ukupnog izvoza Federacije, što ga je ranijih godina promoviralo u lidera među kantonima kada je riječ o izvozu. No sada je izgubio dugogodišnju poziciju kantona s najvećim učešćem u izvozu Federacije BiH.
Dobra vijest je da je konkurencija Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog, inače dva najrazvijenija industrijska proizvođačka kantona u ovoj godini donijela porast novčane vrijednosti u ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine.
Zeničko-dobojski kanton je, ako posmatramo relevantne podatke za prvih šest mjeseci ove godine, povećao izvoz na 1,2 milijarde, što je znatno više u odnosu na prošlu godinu, ali to nije bilo dovoljno da zadrži dugodišnju poziciju lidera među kantonima.
Posljednjih nekoliko mjeseci bilježi se rast izvoza, što dodatno ohrabruje privrednike. Ipak, s druge strane, za dodatna poboljšanja privredne situacije, ali i za pozitivan trend privrednog rasta i dalje su neophodne zakonske promjene kojima bi se konkurentnost pojačala na više kompanija, ali i kantona.
Lidersku poziciju u ukupnom izvozu Federacije i Bosne i Hercegovine Zeničko-dobojski kanton je ponovno prepustio Tuzlanskom kantonu. Priličan pad bilježi se u prerađivačkoj industriji, dok su najveći izvoznici i dalje globalne kompanije ZDK-a.
„Ono što je ometalo takve izvozne aktivnosti i utjecalo na konkurentnu snagu samih preduzeća je i odliv radne snage i nedostajuće kompentencije radne snage“, ističe Diana Babić, predsjednica Privredne komore ZDK-a.
Ukupni izvoz ZDK-a čini 19 posto izvoza Federacije. Statistički gledano, u odnosu na prethodnu, ove godine nominalno je veći za 17 posto. Ipak, pozitivan trend rasta u drugim kantonima donio je pomjeranja na listi izvoza.
„Došlo je do porasta cijena na tržištu i samim tim je došlo do skoka s milijardu i 480 miliona, koliko je bilo u prvih devet mjeseci prošle godine za TK, na sada nešto više od dvije milijarde KM“, navodi Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH.
Ipak, nije sve tako pozitivno. Zeničko-dobojski kanton nalazi se i pri vrhu ljestvice nezaposlenih. Na kraju novembra zabilježena je brojka gotovo 52.000 prijavljenih na Zavod za zapošljavanje. Shodno privrednoj situaciji, i dalje je najveća potreba za zaposlenima u metalskoj i tekstilnoj industriji.
„Prednjači Zenica, ali i manje općine kao što je Tešanj, Visoko, Žepče“, kaže Anto Pešić, direktor JU Služba za zapošljavanje ZDK-a.
„Veliki broj mladih ljudi odlazi te veliki broj mladih osoba na evidenciji zapravo i nisu aktivni tražioci posla nego je tu radi zdravstvenog osiguranja“, objašnjava Snježana Dedić, rukovoditeljica jedinice u Federalnom zavodu za zapošljavanje.
Iako se programima konkurentnosti malih i srednjih preduzeća te aktivnim mjerama zapošljavanja utječe na stanje privrede, prepreka i dalje je neusvojeni set zakona iz oblasti javnih finansija. Prijedlog Zakona o doprinosima „zakočen“ je u proceduri Federalnog parlamenta te dugoočekivani Zakon o porezu na dohodak i dopune Zakona o porezu na dobit u FBiH još su na čekanju, pa nije realno očekivati značajnije promjene na tržištu rada.
„Ti bi zakoni zasigurno olakšali mnoge poslovne odluke kompanijama, lakše bi se pristupalo novim investicijama u proizvodne pogone. Osnovni problemi koje potencijalni investitori ovdje imaju jeste što do kraja ne mogu da sagledaju narednih 5-6 godina šta će se dešavati u zakonskoj regulativi“, naglašava Mirsad Jašarspahić, potpredsjednik Privredne komore FBiH.
Pozitivna konkurentnost bh. kompanija je i uprskos tome doprinijela da pokrivenost uvoza izvozom bude veća, što potvrđuje činjenica da je izvoz iz Bosne i Hercegovine povećan za 35-40% u odnosu na posmatrani period prošle godine, čime su zadržane dobre pozicije u globalnim lancima snabdijevanja, piše Federalna.
