Svake godine poplave i bujice u Bosni i Hercegovini naprave velike materijalne štete. Ne kao 2014-e godine, ali su te štete i dalje nezanemarive.
Nadležni kažu nema dovoljno sredstava za prevenciju mjera od poplava, malo je i do prebacivanja odgovornosti sa lokalnog na entitetski nivo, a dio odgovornosti je i na samim građanima. Stručnjaci ističu da je ne-sistematičan i parcijalan pristup ovom problemu osnovni nedostatak.
Gotovo svaka kiša koja pada više od dva dana u Banjaluci za sobom nosi i psihološki strah građana da bi se scenarij iz 2014. godine i nezapamćene poplave mogle ponoviti. Pravo je pitanje upućeno nadležnima, ne samo Banjaluke, već svih lokalnih zajednica, i svih nivoa vlasti u BiH da li se dovoljno uradilo na terenu u proteklih osam godina.Priznaju primjerice u Banjaluci da kasne radovi na nekim nasipima i gotovo dvije godine.
DRAŠKO STANIVUKOVIĆ, gradonačelnik Banje Luke
Taj materijaal koji stoji u Dervišima gdje se nasip trebao graditi, stoji već godinu i po dana materijal, ali radovi stoje… Republički organi su zaduženi za taj dio.
Da bi pročešljali stanje sa vodotocima, potrebno bi bilo pozvati svaku lokalnu zajednicu u BiH i pitati da li se redovno čiste korita rijeka i oborinski vodotoci. U Civilnoj zaštiti RS kažu da je taj dio zakazao u pojedinim sredinama, dok veliki nasipi kasne sa podizanjem jer nema saglasnosti građana.
MILAN NOVITOVIĆ, v. d. ravnatelja Civilne zaštite RS
Ima dijelova gdje nismo naišli na razumijevanje građana koji se suprostavljaju idejnim rješenjima, pa tako još nemamo završen drinski nasip. Tamo gdje je to završeno lakše je provoditi mjere pripravnosti i dio odgovornosti je i na građanima koji nelegalno grade objekte direktno uz vodu, što je indirektno i odgovornost inspekcijskih organa koji ovo ne zaustavljaju.
DRAGAN BABIĆ, šef Civilne zaštite Banje Luke
Ljudi moraju da obrate pažnju, posebno oni koji grade pored rijeke da moraju da vode računa da se ta rijeka može izliti i da se ti objekti moraju prilagoditi,, nije se nekad tako gradilo toliko blizu vode i onda kada se voda izlije, onda smo im svi mi krivi a oni nisu krivi.
Pitali smo i stručnjake zbog čega se u BiH zapravo vrtimo u krug svake godine kada padne veća količina kiše. Dobili smo odgovor da su nadležni radili ili samo parcijalno ili gotovo nikako, a uz klimatske promjene i adekvatnu prevenciju ove probleme ćemo izgleda imati dugi niz godina.
NUSRET DREŠKOVIĆ, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Sarajevo
To su vlade na različitim nivoima, parlamenti i koji svoje odluke koji trebvaju spuštati na agencije koje rasde. Jedna sinergija ne postoji, jer vrh piramide ne funckioniše. Tako da je onda nemoguće drugalije djelovati osim parcijalno i posljedično
Ono što je evidentno je da je poplave kao prirodni fenomen nemoguće izbjeći. Međutim, one se u BiH svake godine dešavaju na istim mjestima. I svaki put kad se dese, nastala šteta je rezultat pomalo faktora iznenađenja, neurađene adekvatne prevencije, za šta je redovno izgovor u nedostatku novca i nekoordinisanosti svih institucija. Dovoljno je podsjetiti da su poplave 2014. godine odnijele gotovo 4 milijarde maraka, ili 15 odsto BDP-a. Postavlja se pitanje da li je to nedovoljan podsjetnik da se više uradi na prevenciji, piše BHRT.
