Od mina, koje i nakon 28 godina od završetka rata ugrožavaju živote ljudi u BiH, lani je očišćeno oko 52 kvadratna kilometra, a ako se nastavi ovim tempom ubojita sredstva vrebaće i u narednih deceniju i po.
Da je opasnost od mina svakodnevica u BiH potvrđuje smrt četrdesetosmogodišnjeg muškarca iz Tešnja koji je u ponedjeljak stradao na brdu Becanj u šumi zvana Prisjeka kod Doboja, kada je nagazio na protivpješadijsku minu, čija detonacija je odbacila još dvije osobe, koje pukom srećom nisu povrijeđene.
Prema posljednjim podacima koji su objavljeni u izvještaju o protivminskom djelovanju Centra za uklanjanje mina BiH (BHMAC) za prošlu godinu, zaostala ubojita sredstva direktno ugrožavaju 132.803 građana, od čega 14.611 dječaka i 13.772 djevojčice nastanjenih u 118 lokalnih zajednica.
U navedenom izvještaju stoji da BiH spada u red zemalja koje se suočavaju s velikim minskim problemom te da je u januaru 2023. godine pod minama bilo 869,64 kvadratna kilometra, što je 1,69 odsto ukupne površine zemlje.
U ovom dokumentu koji je juče objavljen na sajtu ekonsultacije.ba navodi se da se u 2022. godini dogodila jedna minska nesreća i to na području Lukavca gdje je poginuo muškarac prikupljajući ogrev za zimu, a od završetka rata mine su odnijele 623 života.
Procjene su da u šumama, njivama i drugim teritorijama zemlje ima još 171.471 mina.
– U 2022. godini sumnjiva opasna površina smanjena je za 52,74 kvadratna kilometra, a ukupno utrošena sredstva za protivminske akcije iznosila su 31.653.180 KM. Domaće institucije BiH su za proces deminiranja lani izdvojile 16.302.532 KM, dok je od stranih donatora i međunarodnih izvora finansiranja utrošeno 15.350.648 KM – stoji u izvještaju.
Direktor BHMAC Saša Obradović kaže da BiH ima dovoljno kapaciteta za deminiranje, ali da donacije koje dobijaju organizacije nisu dovoljne za puni kapacitet rada, odnosno da oslobode 100 kvadratnih kilometara godišnje, koliko je planirano strategijom.
– Ispunimo pola od godišnjeg plana. U proces deminiranja moraju se uključiti svi, počevši od opština, kantona, entiteta do nivoa BiH, potrebno je sredstva izdvajati direktno za deminiranje kako bi se timovi još bolje opremili i kako bi zemlju očistili od mina do 2030. godine, što nam je cilj – kazao je Obradović.
Pomoćnik direktora za deminiranje u Republičkoj upravi Civilne zaštite Dragan Kos kaže za “Glas” da su timovi kojima rukovodi lani očistili 359.000 kvadratnih metara te da toliko planiraju i ove godine.
– Doboj i Teslić su u Srpskoj najzagađeniji minama, donatori bježe od tog terena, mi radimo koliko možemo ali to je zaista zahtjevan, težak i opasan teren. Treba uzeti u obzir da naš posao nije samo deminiranje jer radimo i kao spasioci, ronioci i mnogo toga drugog – rekao je Kos.
Timovi
U izvještaju se navodi da je BiH lani imala 24 akreditovane organizacije za protivminsko djelovanje od čega je deset komercijalnih, devet nevladinih i pet vladinih organizacija.
Saša Obradović kaže da mnogo novca odlazi kroz budžete za timove čiji je rad u 80 odsto slučajeva terenski.
– Deminiranje nije jeftin posao. Novac se troši na osiguranje i smještaj deminera na terenu, hranu, za opremu, a timu koji radi na nepristupačnom terenu mora se obezbijediti i medicinska podrška – objašnjava on, piše Glas Srpske.
