U ovom trenutku na računima Uprave za indirektno oporezivanje BiH postoji 245 miliona KM koje su prikupljene po osnovu putarine za izgradnju auto-puteva, ali taj novac, koji po pravilu pripada “Autoputevima RS”, “Autocestama FBiH” i Brčko distriktu, i dalje čeka na raspodjelu, jer Upravni odbor UIO, koji je nadležan za to pitanje, ne može da se dogovori.
A da se novac sada prebaci na račune pomenutih preduzeća, BiH bi, kažu dobro upućeni, imala mogućnost da napravi još 15 kilometara auto-puta (ovdje su u obzir uzete cijene materijala za izgradnju i opremanje saobraćajnica i inflacija).
Zbog ovakve situacije trpe svi, od preduzeća do države, a prema riječima predstavnika UIO BiH, dodatni problem je i to što je Uprava primorana da Centralnoj banci BiH plaća proviziju sve dok je novac od putarina na njenim računima.
“Zaista je šteta da ta sredstva ostanu neraspoređena”, kazao je Ratko Kovačević, portparol UIO BiH, koji je potvrdio da je sve u rukama Upravnog odbora UIO.
“Čeka se da Upravni odbor UIO BiH donese odluku ili o metodologiji konačne raspodjele putarine ili da privremeno raspodjeli ta sredstva”, naveo je Kovačević.
Prema očekivanoj raspodjeli, Federaciji BiH trebalo bi da pripadne oko 59 odsto sredstava, Republici Srpskoj oko 39, a Brčko distriktu oko dva odsto.
“To se ne dira od 2017. godine. A inflacija je sigurno pojela oko 30 odsto vrijednosti tog novca. To su strašni problemi”, kaže dobro upućen izvor “Nezavisnih novina”.
Pojašnjavajući koliko je inflacija uticala na cijena usluga i u o ovom sektoru, navodi da u ovom trenutku jedan kilometar auto-puta košta oko 20 miliona KM.
“Za 100 miliona može se napraviti 5-6 kilometara auto-puta, što praktično znači da bi za ovih 245 miliona maraka, mogli napraviti negdje oko 15 kilometara. To je neki prosjek, jer sve zavisi od terena i uslova, da li je ravnica ili brdsko-planinski predio. A da je sve to urađeno na vrijeme, onda kada je gorivo bilo 1,8 KM, moglo se napraviti i 20 kilometara auto-puta”, dodaje naš izvor.
Ove stavove potvrđuje i Nedeljko Ćorić, direktor JP “Autoputevi Republike Srpske”.
“Ono što smo mogli napraviti prije, recimo, tri godine, danas možemo napraviti 30 odsto manje, jer su sredstva devalvirala i rastom cijena, znači, samom inflacijom. Dakle, taj novac nema više istu vrijednost na tržištu kao prije nekoliko godina kada je prikupljen, već daleko manju”, kazao je Ćorić.
Ističe da svako dalje zadržavanje sredstava na računima Uprave za indirektno oporezivanje predstavlja ozbiljan problem za funkcionisanje ne samo preduzeća kojim on rukovodi, već i JP “Autoceste FBiH”.
“Ono što je apsurdno u ovom trenutku jeste da, dok sredstva stoje na računu UIO BiH, i ‘Autoputevi RS’ i ‘Autoceste FBiH’ povlače kredite po izuzetno visokim kamatnim stopama, zadužuju se na tržištu kapitala da bi se obezbijedila sredstva za finansiranje određenih projekata i aktivnosti iz redovnog poslovanja. Čini mi se da tu nema sluha, prije svega u FBiH, kod ljudi koji odlučuju o tome”, poručio je Ćorić.
Podsjećamo, o ovom problemu govorio je i u intervjuu za “Nezavisne novine” Zoran Tegeltija, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Tom prilikom, on je kazao da je neraspodjela novca najlošija politička odluka koja je donesena, jer novac od putarina nije mjesto gdje se politički poravnavaju bilo kakvi odnosi.
“Odluka je loša i finansijski zato što imamo gubitke preduzeća ‘Autoputeva RS’ i ‘Autocesta FBiH’, a sa druge strane i gubitke zbog inflacije”, kazao je tada Tegeltija te podsjetio i da zbog svega navedenog trpi i Uprava.
“Mi plaćamo proviziju Centralnoj banci BiH za novac koji se nalazi na računu, a to nije naš novac, mi smo ga samo prikupili i njime ne možemo upravljati. Mi smo dosad držeći ovaj novac platili proviziju od skoro 300.000 KM”, naveo je Tegeltija.
Podsjećanja radi, UIO BiH prikuplja prihode po dvije vrste putarina.
Prva se odnosi na putarinu za održavanje puteva i ona se naplaćuje u iznosu od 0,15 KM po litru naftnog derivata, a druga na putarinu za izgradnju auto-puteva i ona iznosi 0,25 KM po litru derivata, pišu Nezavisne novine.
