Brojni radnici širom Bosne i Hercegovine, ali i svijeta, danas će na svoj način obilježiti Međunarodni dan rada, odnosno 1. maj. Veći dio ljudi će dan provesti u krugu porodice i prijatelja, najčešće uz roštilj i pjesmu.
Iako brojni radnici jedva čekaju 1. maj zbog odmora, druženja i spomenutog roštilja, porijeklo praznika rada je vezano uz jedan tragičan događaj, koji se 1886. godine desio u Chicagu.
Takozvani Haymarket affair obilježava proteste koji su 1. maja 1886. godine počeli u ovom gradu u Sjedinjenim Američkim Državama. Protest je počeo kako bi radnici sebi osigurali radni dan od osam sati. Okupljeni radnici su organizovali masovni štrajk koji je 4. maja prešao u sukob s policijom, prilikom kojeg je život izgubilo 15 osoba, odnosno osam radnika i sedam policajaca. Povrijeđeno je više od 70 radnika, a uhapšeno ih je više od 100.
Petog maja je došlo i do incidenta u Milwaukeeju, gdje je u sukobu radnika i policija ubijeno sedam demonstranata.
Tri godine nakon ovih nemilih događaja, održan je kongres Druge internacionale (skupine socijalističkih stranaka iz cijelog svijeta) gdje su na prijedlog Raymonda Lavignea, delegata iz Francuske, radnici u svim državama svijeta pozvani na masovni protest na 1. maj 1890. godine, na četvrtu godišnjicu Haymaker affaira.
Na drugom kongresu grupe socijalističkih stranaka, održanom 1891. godine, i službeno je donesan odluka da 1. maj bude dan kada će radnici, u znaku borbe za svoja prava, stati sa svojim poslovima na jedan dan.
Zanimljivo je dodati i da, iako je “sve krenulo” iz SAD-a, u ovoj zemlji i Kanadi se 1. maja ne obilježava ovaj praznik. U ove dvije države se na prvi ponedjeljak u septembru obilježava Dan rada, koji se obično spoji u vikend. Za radnike je ovo dodatni dan odmora, a popularan je i među studentima i mladim osobama generalno, koji ovo koriste kao neslužbeni posljednji vikend ljeta te uživaju u brojnim zabavama, često na destinacijama poput Los Angelesa i Miamija.
Originalna ideja Međunarodnog dana rada je bila borba za radnička prava. Originalna ideja iza masovnih radničkih protesta na 1. maj je uvođenje osmosatnog radnog dana, te se može reći da je to bio uspjeh, piše Klix.
Za prosječnog radnika, daleko od borbe za radnička prava, danas se, barem u zemljama bivše Jugoslavije, 1. maj koristi kao “besplatan” praznik zbog kojeg će se okupiti porodice i prijatelji. Iako sindikati napominju na radničke probleme, njihovi apeli često “padnu na gluhe uši.”
