U Bosnu i Hercegovinu je u tekućoj 2024. godini ušlo otprilike 18.000 migranata, kazao nam je Žarko Laketa, direktor Službe za poslove sa stranicima, a prema njegovim riječima, ove brojke su manje više iz godine u godinu iste.
BiH ima četiri privremena prihvatna centra, ukupnog kapaciteta 4.592 mjesta i svi migranti koji dođu u našu zemlju, registruju se u njima.
– U odnosu na period prošle godine do danas i u periodu ove godine, te brojke su skoro pa iste. Ove godine smo registrovali otprilike 18.000, dok je prošle godine to bilo otprilike 17.000. Kada pogledamo te brojke i tu statistiku, one su u nekom znatnom povećanju, ali tu je to negdje kada je u pitanju BiH – kazao nam je Laketa.
Iz Službe za poslove sa strancima BiH su nam kazali da najviše migranata dolazi iz Afganistana, Pakistana, Sirije, Iraka, Bangladeša, ali da je u posljednje vrijeme primjetan povećan broj migranata iz Turske.
– Starosna struktura je od 18 do 35 godina, ima i porodica s malodobnom djecom – pojasnio je Laketa.
Sporazum o readmisiji
Sporazum o readmisiji je pravni instrument koji uređuje obaveze država potpisnica u vezi sa prihvatom i povratkom osoba koje su nelegalno boravile na njihovim teritorijama, a važan je za kontrolu migracija i borbu protiv nelegalnog migriranja.
BiH je do sada potpisnica Sporazuma o readmisiji sa Pakistanom, Turskom, Evropskom unijom, Srbijom, Crnom Gorom, Hrvatskom, Makedonijom, kao i sa određenim međunarodnim organizacijama kao što su Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i druge.
– Kada je u pitanju region, mi imamo potpisan Sporazum sa Crnom Gorom, Srbijom i Hrvatskom. Po pitanju readmisije, mi smo u znatnom broju napredovali u smislu primjene sporazuma. U ranijem periodu je bilo nekih problema, međutim u ovom periodu imamo neke saradnje sa Srbijom, Crnom Gorom i Hrvatskom – rekao nam je Laketa.
Laketa dodaje da je najbolja saradnja ostvarena sa Republikom Hrvatskom.
– Najveća primjena Sporazuma je upravo sa Hrvatskom. S obzirom na to da je Hrvatska članica Evropske unije, mi imamo ostvaren i bilateralni i multilateralni sporazum. Najveći broj zaprimljenih zahtjeva imamo iz Hrvatske kao i realizovanih prihvata. U ovoj godini smo imali malo više od 12.000, utvrdili smo obavezu prihvata negdje otprilike 6.800, a realizovali smo otprilike 4.260 – istakao je Laketa.
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu koja ima potpisan Sporazum o readmisiji sa Pakistanom koji je stupio na snagu 2021. godine.
Laketa je dodao i da je u pogledu statistike BiH jedina u regionu čija je Služba prihvatila, odnosno vratila najveći broj migranata, odnosno stranih državljana u zemlje porijekla.
– U toku je i Bangladeš gdje radimo zajedno sa Ministarstvom sigurnosti da se naprave procedure za povratak – kazao je.
Proces deportacije
Svaki strani državljanin bez reguliranog boravka u skladu sa zakonima BiH smatra se ilegalnim migrantom kojem u konačnici prijeti i deportacija iz Bosne i Hercegovine sa izricanjem mjere zabrane ulaska u BiH u trajanju od minimalno jedne do pet godina.
Žarko Laketa je objasnio i kako funkcionira proces deportacije.
– Kada treba nekoga da vratimo u zemlju porijekla, onda mi to lice stavljamo pod nadzor u naš imigracioni centar. Nakon toga se u skladu sa zakonom izdaju određena rješenja o stavljanju pod nadzor nakon čega dogovaramo proceduru s ambasadom kako bi se realizovao povratak u zemlju porijekla – objasnio je Laketa.
Dodao je i kada je riječ o Sporazumu o readmisiji, on je propisao da prihvatamo ili vraćamo lica u zemlju s kojom imamo potpisan sporazum. Propisano je i da to bude u redovnom ili skraćenom postupku, tačnije mora postojati dokaz da je lice ušlo u zemlju.
Deportacija košta državu, a Laketa je pojasnio i da postoje projekti s Međunarodnim organizacijama koje olakšavaju troškove.
– Zavisi koja je destinacija u pitanju. Ono što mogu reći jeste da imamo određene projekte sa Međunarodnim organizacijama preko kojih to finansiramo. Imamo i jedan dio planiranih sredstava u našem budžetu kojima kupujemo karte i sve ostalo. Dakle, sve to košta državu, ali ono što treba naglasiti jeste da veći dio tog novca koristimo iz fondova Evropske komisije – pojasnio je.
Prema podacima Službe za poslove sa stranicima BiH, prošle godine je obavljeno 2.756 povrataka od kojih je oko 70 prisilnih. Lica su udaljena iz BiH u zemlje porijekla i one koje ih prihvataju, a većinom su bili iz Alžira, Maroka, Turske i Pakistana.
Laketa se osvrnuo i na povećan broj stranaca koji dolaze iz Turske, koja je već na trećem mjestu kada je riječ o zemaljama iz kojih dolazi najveći broj migranata u BiH, piše Faktor.
– Turska je država koja ima bezvizni režim ulaska u BiH i onda imamo dosta slučajeva kada ostaju duže od roka predviđenog strancima – zaključio je.
