Femicid kao najekstremni oblik rodno zasnovanog nasilja nažalost naša je svakodnevica
U Bosni i Hercegovini je tokom posljednjih šest godina ubijeno više od 60 žena, koje su nastradale od ruke trenutnog ili prethodnog partnera, što dovodi do brojke od jedne žene mjesečno. Svi dijelovi društva imaju obavezu na to reagovati, poručeno je danas u Sarajevu pred početak sesije o femicidu “Ujedinjeni poziv na akciju” u okviru kampanje “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja” koju provodi UN Women BiH.
Kampanja “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja” globalno je prepoznatljiva godišnja kampanja koja počinje na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama 25. novembra i traje do 10. decembra, kada se obilježava Dan ljudskih prava. Cilj kampanje je podići svijest i potaknuti djelovanje za prevenciju i uklanjanje nasilja nad ženama i djevojčicama širom svijeta. Kampanja se provodi pod sloganom “Isključimo nasilje zajedno“ i uz poruke #zaustavimofemicid i #nemaizgovora.
Femicid kao najekstremni oblik rodno zasnovanog nasilja nažalost naša je svakodnevica, no nema još uvijek pravnu kvalifikaciju jer zakoni Bosne i Hercegovine ne prepoznaju ovaj termin. U Krivičnom zakonu postoji termin krivično djelo nasilja u porodici, no međutim često se tretira kao prekršaj, pa i to je jedan od razloga zbog kojeg žrtve često ne prijavljuju nasilje jer su kazne blage, čak i blaže od onih koji je zakon predviđa, kazala je na konferenciji za novinare Rejhana Dervišević, zamjenica predsjedavajućeg Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma PSBiH.
Istraživanja pokazuju da u strukturi izrečanih sankcija dominiraju uslovne kazne i to je zasigurno jedan od razloga zbog kojih oni koji su učinili nasilje čine ga ponovo.
Neophodan sistemski rad
Zbog toga postoji potreba za donošenje jasnijih, pozitivno pravnih normi i strožijih sankcija koje će biti primjenjive u praksi. No, da bi se desile promjene, potrebno je mijenjati i mentalitet, moramo početi raditi na sebi, moramo, mi smo u obavezi kao društvo, da kontinuirano preispitujemo sistem vrijednosti u kojem živimo i prakse koje sprovodimo, podvukla je Dervišević.
Samra Filipović Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, naglasila je također kako je neophodno sistematski raditi na usklađivanju zakonodavnog institucionalnog okvira kao i jačanju institucija da pruže adekvatan odgovor kako u prevenciji tako i u zaštiti žrtava nasilja.
– Mi ćemo nastaviti da radimo jer dosta toga je urađeno, pokrenuto. Međutim, neophodno je da se nastavi sa tim radom na svim nivoima organizacije vlasti u BiH. To ćemo raditi sa međunarodnom zajednicom, UN organizacijama i našom sestrinskom organizacijom UN Women, kazala je.
Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, podsjetila je kako se ove godine obježava 25. godišnjica Međunarodnog dana za eliminaciju nasilja nad ženama.
Okupljamo se širom svijeta kako bismo obustavili nasilje nad ženama jer ne postoji isprika odnosno razlog za nasilje nad ženama. Istovremeno svakih 10 minuta žena izgubi život negdje u svijetu i ne postoji isprika za tako nešto. Tim povodom se okupljamo kako bi hitno reagirali sada, kazala je Macdonald.
Obezbijediti finansijska sredstva
Iznijela je i poražavajuće podatke o femicidu u Bosne i Hercegovini.
– U BiH je tokom zadnjih šest godina više od 60 žena ubijeno. One su nastradale od ruke trenutnog ili prethodnog partnera. To zapravo dovodi do brojke od jedne žene mjesečno koja je bespotrebno izgubila svoj život. Neophodno je podsjetiti zapravo da svi dijelovi društva imaju obavezu da reaguju na ovo. Bez obzira na to gdje žive, koliko moći imaju, svi možemo reagirati na ovo, kazala je Macdonald.
Podvukla je kako se mora zaustaviti nasilje i preuzeti odgovornost za to. U tu svrhu potrebni su jači zakoni, finansijska sredstva kako bi se djelovalo protiv nasilja. Ukoliko ne dođe do alociranja odgovarajućih resursa, odnosno provedbe tih zakona, neće biti moguće zaustaviti nasilje.
– Do trenutka kada ja završim svoj govor, jedna žena će izgubiti život zbog nasilja. Upravo iz ovog razloga moramo da sarađujemo i to ne samo tokom 16 dana aktivizma, već kontinuirano zajednički sa svim partnerima kako nijedna žena ne bi živjela u strahu i kako bismo napravili razliku, odnosno osigurali pravednu budućnost, poručila je Macdonald, zahvalivši UN Women za blisku saradnju sa Ministarstvom i Parlamentom, kao i na saradnji Europskoj uniji i Švedskoj.
Kratko se obratila ambasadorica Švedske u BiH Helena Lagerlof, koja je istakla kako se svako nasilje može spriječiti i da nijedan oblik nasilja nije prihvatljiv. Kako je kazala, ukoliko samo jedna žena ili djevojka trpi nasilje, odnosno strah, to je već previše jer znači da je društvo zakazalo.
Adebayo Babayide, zamjenik šefa Delegacije EU-a u BiH, upozorio je kako zakonodavstvo koje se tiče rodne ravnopravnosti još uvijek nije harmonizirano i poboljšano širom BiH, niti se provodi na efektivan način.
Globalna incijativa
– Kao globalna inicijativa koja nas sve ujedinjuje u našem zajedničkom nastojanju da iskorijenimo nasilje nad ženama i djevojčicama, kampanja ‘16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja’ se ove godine fokusira na femicidu. Ono što je pozitivno je da su objavljene ključne zakonodavne reforme u Federaciji BiH, uključujući izmjene i dopune Krivičnog zakona i zakona o zaštitu od nasilja nad porodicom i nasilja nad ženama, rekao je Babayide.
U svijetu je 25. novembar proglašen Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama i potrebno ga je obilježiti tako da se osude svi oblici rodno zasnovanog nasilja, od nasilja u porodici, silovanja, seksualnog uznemiravanja, do nasilja počinjenog od strane države, uključujući i torturu i zlostavljanje žena političkih zatvorenica jer predstavljaju kršenje ljudskih prava.
Kampanja “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ treba da dovede u fokus svog rada okvir ljudskih prava i koristi ga kako bi osigurala da državni i nedržavni akteri pokažu odgovornost za nasilje nad ženama, piše oslobođenje.
