U podnožju planine Zlatar, skriven od očiju javnosti, nalazi se jedna od najambicioznijih građevina bivše Jugoslavije – Atomska ratna komanda (ARK), poznata i kao Titov bunker.
Izgrađen kako bi osigurao sigurnost jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita i 350 članova njegovog užeg kruga u slučaju nuklearnog napada, ovaj kompleks bio je jedna od najvećih tajni nekadašnje države sve do njenog raspada 1990-ih godina.
Izgradnja ARK-a započela je 1953. godine, u jeku Hladnog rata, i trajala sve do 1979. godine. Smješten unutar brda u blizini Konjica, bunker je predstavljao najvažniji i najtajniji vojni objekat u Jugoslaviji.
Tokom 26 godina rada na ovom projektu, uloženo je nevjerojatnih 4,6 milijardi američkih dolara (preko 8 milijardi KM), što dovoljno govori o značaju koji je Titova administracija pridavala ovom objektu.
Građevinski radnici bili su pažljivo birani i prolazili stroge sigurnosne provjere, a svi su potpisivali ugovore o čuvanju tajne.
Zadatak je bio jasan: osigurati nepobjedivu podzemnu utvrdu koja će u slučaju najgoreg scenarija omogućiti nastavak upravljanja državom.
Sklonište vrhunske tehnologije
Bunker je osmišljen kao samoodrživ objekat s dovoljno prostora i resursa za nekoliko mjeseci izolacije. Unutar njega nalaze se stambene prostorije, konferencijske sale, uredi i druge potrebne prostorije koje bi omogućile funkcioniranje vlade u slučaju nuklearne krize.
Dovršen 1979. godine, bunker je opremljen najsuvremenijom tehnologijom toga doba, ali njegova stvarna svrha nikada nije stavljena na test. Nakon Titove smrti 1980. godine, objekat je ostao u stanju pripravnosti, čuvan i održavan kao ključna strateška tačka.
Sudbina bunkera tokom raspada Jugoslavije
Raspad Jugoslavije početkom 1990-ih donio je neizvjesnu sudbinu za mnoge strateške objekte, uključujući i ARK.
U martu 1992. godine, Jugoslavenska narodna armija (JNA) izdala je zapovijed za uništenje bunkera kako ne bi pao u ruke vlastima Bosne i Hercegovine. Međutim, vojni odred zadužen za izvršenje te naredbe odlučio je ne provesti je u djelo.
Umjesto toga, bunker je predan vladi Bosne i Hercegovine, čime je spašena jedna od najvažnijih historijskih građevina regije.
Titov bunker danas
Nakon decenija tajnosti, ARK je danas otvoren za javnost i služi kao historijska atrakcija. Posjetitelji imaju priliku zaviriti u jedno od najimpresivnijih podzemnih skloništa ikada izgrađenih u regiji te steći uvid u složenu infrastrukturu i sigurnosne mjere koje su obilježile razdoblje Hladnog rata.
Titov bunker ostaje simbol razdoblja političkih napetosti, tehnološke inovacije i neviđene odlučnosti da se izgradi utočište za najgore moguće scenarije. Danas stoji kao podsjetnik na jedno turbulentno doba i fascinantan dio historije bivše Jugoslavije, piše Klik.hr.
