Medicinske sestre igraju ključnu ulogu u zdravstvenom sistemu, predstavljajući most između pacijenata i ljekara. Njihova uloga je mnogo više od samo pružanja osnovne njege. Svojim radom i posvećenošću čine značajan doprinos zdravlju građana i dobrobiti lokalne zajednice.
S obzirom na sve veće zahtjeve zdravstvenog sistema, uloga medicinskih sestara postaje sve važnija. Očekuje se da će potražnja za stručnjacima u ovoj oblasti nastaviti rasti, posebno s obzirom na starenje populacije i povećanje hroničnih bolesti. Inovacije u tehnologiji, također će oblikovati budućnost sestrinstva, omogućavajući medicinskim sestrama da pruže efikasniju i kvalitetniju njegu.
Melisa Huskić, jedna je od cijenjenih i prepoznatih medicinskih sestara. Nakon završene Srednje medicinske škole u Tešnju, odmah se zaposlila u JU Dom zdravlja Maglaj i radi već deset godina. Bez obzira na brojne ponude, ona ne može zamisliti svoj život u drugoj državi. .Zbog njene predanosti poslu, pozitivne energije, ali i empatije koju pokazuje prema pacijentima, jedna je od omiljenih.
„Oduvijek sam željela raditi ovaj posao, o nečemu drugom nisam ni razmišljala. Nakon završene srednje škole, dobila sam priliku za zaposlenje i nisam se pokajala. Ova ustanova je moj dom, s obzirom koliko vremena provodim ovdje. Trudim se da posao obavljam predano i odgovorno, iako je rad medicinskih sestara izuzetno ispunjavajući, dolaze i brojni izazovi. Ali kolege i ja dajemo sve od sebe da olakšamo pacijentima, te imamo zaista lijep pristup. Pozitivan odnos medicinske sestre prema pacijentu od ključne je važnosti za proces liječenja i oporavka. Ovaj odnos doprinosi ne samo fizičkom zdravlju pacijenta, već i njegovom emocionalnom i psihološkom blagostanju“, istakla je Huskić.
Najteže joj padnu situacije u kojima mladi pacijenti izgube život. Iako cijeli tim da sve od sebe, nekada je prosto nemoguće nekoga spasiti.
„Iako ja ne pokazujem, jako sam emotivna. Često se u mojoj smjeni dese teški smrtni ishodi, posebno kada je riječ o mladim osobama. Koliko god cijeli tim na čelu sa doktorom uradi sve moguće, ne možemo uticati na krajnji ishod. Tada mi uvijek ostane nekako griža savjesti i mislim da sam mogla više, bolje i slično. Starije kolege su često znale spomenuti, kako s godinama radi postaneš jači, međutim mislim da je to prosto do karaktera, a meni je apsolutno svakog žao“, naglasila je Huskić.
Huskić je u svojoj desetogodišnjoj karijeri zabilježila velike izazove poput poplava 2014. i pandemije korona virusa. Kada se osjećao pritisak i umor na svim stranama, Melisa je ostala motivisana i puna entuzijazma. U tim momentima bilo joj je jedino važno pomoći pacijentima i pružiti emocionalnu podršku.
„Kolege i ja smo dali sve od sebe da podjednako pomognemo svakom pacijentu. Kompletan tim Doma zdravlja Maglaj radio je danonoćno, kako bismo olakšali i građani, ali i jedni drugima. Ponosna sam što sam dio takvog kolektiva, jer zajedničkim snagama postigli smo mnogo toga. Nije uvijek ni lahko, ali osmijeh pacijenta i nada da će sve proći daje potpuno novu dimenziju u ovom poslu. Shvatiš tada da si na pravom putu i da ti ništa osim njihovog zadovoljstva i nije potrebno“, rekla je Huskić.
Posvećenost i briga prema pacijentima mogu biti inspiracija drugim mladim ljudima u lokalnoj zajednici.
„Ljudsko biće za mene je prioritet od prvog radnog dana. To je neko osjećanje koje se svake godine samo od sebe gradi i razvija, te me formiralo u ovo što sam danas. Ja ne gledam na radno vrijeme, ako znam da mogu nekome pomoći i olakšati. Svim mladim ljudima, poručila bih da rade, prije svega ono što vole. Kada srcem radiš, to se onda prepozna i s druge strane“ na kraju je istakla Huskić.
Dopisnica za ZOS Radio: Arnela Tumbić
