U subotu, 25.1.2025. godine, u restoranu Intermezzo u Kraševu okupilo se 80 članova porodica Saračević i drugih koji po ženskoj liniji vode porijeklo iz ove porodice. Pristigli su iz Njemačke, Slovenije, Tuzle, Tešnja i okolnih mjesta. Okupljanje su organizirali Osmo i Smail Saračević, poznati tešanjski poduzetnici, a povod je bila publikacija Tešanjski Saračevići autora Huseina Galijaševića, koju je napisao uz pomoć Kenana Korajlća, vlasnika firme Coding, koji također po ženskoj liniji ima korijene u Saračevićima.
Nakon što su neke tešanjske porodice istražile i napisale svoje korijene (Karahodžić, Bešlagić, Kurtić, Mešić, Ajanović i dr., kroz publikacije ili biografske knjige), ova knjiga je još jedan prilog genealoškim istraživanjima tešanjskih porodica.
Nakon izlaska knjiga Stanovništvo Tešnja u XIX stoljeću i Domovnice imamata Tešanj, neki brojevi porodica došli su do pouzdanih informacija o svojim precima od 1850. godine. Ispred ovog vremena nije moguće naći prezimena u današnjem obliku jer su samo upisivana imena oca i sina (u knjigama koje obrađuju sidžile tešanjskog kadiluka od 1732. do 1790. godine nema prezimena).
Saračevići su stanovali u mahali Sukija (glavna mahala oko džamije Ferhadbega). Zabilježeno je pet porodica Saračević. Prva je Ismailova (sarač po zanimanju), druga Huseinova (kafedžija). Sinovi su Hasana. Husein je rođen 1790. godine, pa je za pretpostaviti da je njegov otac Hasan najmanje 1770. godište. Nakon porodice Užičanin (postoji mogućnost da je zet Saračevića jer se smjestio između njihovih kuća, a prezime govori da je izbjeglica iz Užica), dolaze kuće Adema (kahvedžija), Ragiba (handžija) i Numana (kiridžija – prevoznik roba za trgovce). Adem, Ragib i Numan su sinovi Omera, pa je pretpostaviti da su braća. Isto tako je vjerovatno da Hasan i Omer dolaze iz istog korijena, obzirom na blizinu kuća.
Danas u Tešnju postoje četiri porodice Saračevića. Na osnovu popisa iz 1850. godine to su porodice: Ismaila (Smaila), slijede Alija, Vejsil ef., gdje se imena prve dvojice prenose do danas, druga je od Huseina, koja se prenosi preko Osmana ili Ibrahima, zatim Hasana do današnjih generacija. Druge dvije porodice su Numanova i Ilijasova, koje nije bilo moguće povezati sa Omerovim ili Hasanovim sinovima.

Foto: Husein Galijašević
Saračevići se bave ovim poslom već dvjesto godina. Poslovima sarača (radi proizvode od
kože) radili su Hasan, Smail, Alija drugi Smail, i Smailovi potomci do Amele (Huseinove)
koja sa mužem Harisom danas ima firmu koja se bavi proizvodnjom tašni od kože, tako
nasljeđujući djeda Smaila i oca Huseina. Tradicija ugostiteljstva prenijela se u drugom obliki u današnje vrijeme, ali su se Saračevići uspješni i u drugim poslovima.
Smail i Amel su vlasnici firmi koje se bave veleprodajom zlatnog i srebrenog nakita, proizvodnjom nakita i vjenčanih burmi na najnovijim CNC mašinama, imaju maloprodaju nakita u preko 20 prodavnica širom BiH, veleprodaju i maloprodaju satova, parfema i naočala, veleprodaju i maloprodaju motocikala, stanogradnju i dr. Osmo Saračević ima firmu Saračević d.o.o. koja se bavi prometom proizvoda crne i obojene metalurgije i proizvodnjom dijelova od specijalnih čelika. Semir Subašić (čija je mati rodom Saračević) za kratko vrijeme uspostavio je moćnu proizvodnju metalnih proizvoda, uglavnom na CNC mašinama. Postoji i niz drugih manjih firmi čiji su vlasnici Saračevići ili su vlasnici imali gene Saračevića po ženskoj liniji.
Bili su ili su danas uspješni ljekari anesteziolozi, trgovci, direktori obrazovnih ustanova, mektebski učitelji, majstori i dr. Iz ove porodice dolaze i dva doktora nauka. Idući trbuhom za kruhom, danas rade u Sloveniji, Njemačkoj i drugim zemljama.

Foto: Husein Galijašević
Sinovi i unuk Abdulaha, sina Vejsil ef., postigli su svjetske rezultate u sportu. Abdulahov sin Hamdija, rođeni Tešnjak, je najveći sportista ovog grada svih vremena. Kao rukometaš Borca iz Banja Luke, bio je jugoslovenski prvak i član reprezentacije Jugoslavije. Njegov sin Zlatan, također rukometaš, stigao je do vrha svjetskog rukometa. Abdulahov sin Zlatan (rođen u Zenici, živio i živi u Tuzli) je vjerovatno najveći sportista BiH svih vremena. Bacao je kuglu, disk, dizao tegove. Osvojio je 200 medalja, bio evropski prvak, jugoslovenski rekorder, tuzlanski sportista stoljeća, nosio olimpijsku zastavu RBiH na Olimpijskim igrama u Barceloni.
Bilo je to lijepo druženje u vremenu kada se članovi porodica rijetko sastaju.
Husein Galijašević