Govor mržnje predstavlja ozbiljan društveni problem, a njegovo neadekvatno sankcionisanje dodatno produbljuje posljedice po žrtve i zajednice. Istraživanja u Europskoj uniji i regiji ukazuju na nedostatak obuka za stručnjake u kaznenopravnom sistemu, što rezultira slabim razumijevanjem temeljnih pojmova i koncepta govora mržnje. Policijski službenici, koji su često prvi u kontaktu sa žrtvama, nerijetko nisu dovoljno educirani o značaju pravovremene i adekvatne reakcije. Njihov stav i postupanje u ovim slučajevima ključni su ne samo za individualnu zaštitu žrtava, već i za sprečavanje daljnje eskalacije mržnje i osiguravanje sigurnijeg društva za sve građane.
Posebno su ugrožene žene u javnom životu, koje nerijetko postaju mete govora mržnje i rodno zasnovanog nasilja, a jedan od najupećatljivijih primjera u Bosni i Hercegovini je slučaj Amre Babić. Ona je bila prva načelnica Visokog u njegovoj historiji i prva načelnica u Evropi koja nosi hidžab, što je izazvalo snažnu reakciju javnosti. Dok su jedni hvalili njen politički angažman, drugi su je izlagali brutalnoj kampanji govora mržnje. Organizovane grupe botova i njihovi sljedbenici širili su dezinformacije i uvredljive sadržaje putem društvenih mreža i anonimnih portala bez impresuma, što je otežavalo identifikaciju izvora lažnih vijesti. Seksistički i omalovažavajući komentari imali su za cilj diskreditaciju nje kao žene na javnoj funkciji, što je dio šireg problema s kojim se političarke u Bosni i Hercegovini često suočavaju.
Istraživanja pokazuju da političko učešće žena često predstavlja izazov za patrijarhalne političke elite. Žene u politici narušavaju status quo u mrežama moći gdje dominiraju muškarci, a gdje su korupcija i zloupotreba vlasti često prisutni. Zbog bogatog političkog iskustva i suočavanja s različitim oblicima napada, Amra Babić je izabrana kao sagovornica na ovu temu.
Govor mržnje i rodno zasnovano nasilje često prate predizborne kampanje, služeći kao mehanizmi zastrašivanja i obeshrabrivanja žena u politici. Amra Babić je bila meta brutalnih napada, uključujući direktne prijetnje i klevete.
“Savremene tehnologije omogućile su da politički protivnici, ali i kukavice i slabići, bez ikakvih posljedica šire uvrede i dezinformacije. Još ako ste žena, onda ste im posebno draga meta. Na internetu nema cenzure, nemate priliku da se branite. Vremenom naučite da se manje osvrćete, ali nikada ne prestaje da boli. Najteže je kada se napadi usmjere na vašu porodicu i prijatelje koji nisu ničim zaslužili takav tretman.”
Pitali smo je koja joj je najveća uvreda ili prijetnja upućena tokom političke karijere:
“Nazivali su me izdajnikom, lopovom, nemoralnom, bahatom autokratkinjom. Ali nikada nisu rekli da ne znam raditi, da nisam uporna ili da odustajem pod pritiskom. Najgore uvrede dolaze kada se u linč uključe mediji i takozvani ‘slobodni novinari’, najčešće zarad novca i lične koristi. Najveće prijetnje mojoj sigurnosti bile su kada sam shvatila da me prate čak i na privatnim putovanjima. Bilo je i verbalnih napada na ulici, što nije nimalo bezazleno.”
Evropska konvencija o ljudskim pravima garantuje slobodu izražavanja, ali ta sloboda ne uključuje govor mržnje i diskriminaciju. Amra Babić je pokušala pravnim putem stati na kraj napadima, ali institucije su reagovale blago ili nikako, osim u slučaju verbalnog napada na javnom mjestu koji je bio sankcionisan.
Kako je pojasnila Amra Babić, s ovakvom vrstom nasilja bila je primorana da se bori sama, direktnim suočavanjem sa napadačima:
“Nikada me nije bilo strah. Najgore što se može desiti je smrt, a jednom se umire.”
Uprkos svemu, Amra Babić se vratila u politiku nakon kratke pauze. O motivima povratka kaže:
“Politika vam uđe u krv. Nakon izbora 2020. godine bila sam na prekretnici, pokušavala da se vratim životu prije deset godina, ali nisam bila sretna bez politike. Za mene smisao života nije raditi samo za platu – novac je potreban za osnovne potrebe, ali pravo zadovoljstvo dolazi iz rada za zajednicu. Zato sam se vratila. I dalje sam idealista. Najveća podrška mi je porodica, zatim nekolicina prijatelja. A zaštita? Ko nas može zaštititi? Samo dragi Bog.”
Amra Babić je prije jedne decenije napravila prekretnicu na političkoj sceni Bosne i Hercegovine, rušeći predrasude prema ženama u politici. Njena poruka svim ženama glasi:
“Podignute glave, uvijek naprijed, bez osvrtanja na prošlost. Bez straha, s jasnim ciljevima, samouvjereno i hrabro kroz život. Život je put, a put znači kretanje – neke stvari, ljudi i mjesta moraju nam ostati iza leđa. Ne žalimo za propuštenim prilikama, radujmo se novima. Radite ono što volite i volite ono što radite. Tako ćete biti ispunjene i sretne. I najvažnije – ostanite svoje.”
Govor mržnje u Bosni i Hercegovini ne ostavlja posljedice samo na pojedince, već i na cjelokupno društvo. Samo kroz dosljednu primjenu zakona, odgovorno medijsko izvještavanje i promociju tolerancije može se smanjiti utjecaj govora mržnje i stvoriti sigurnije okruženje za sve građane.
