U svijetu koji je gotovo u potpunosti prešao na digitalno poslovanje, učenje i komunikaciju, teško je zamisliti da čak 33,4 posto stanovnika Bosne i Hercegovine još uvijek nema računar. Iako digitalna transformacija mijenja način na koji živimo i radimo, veliki broj građana BiH ostaje izvan tog procesa.
Prema istraživanju Agencije za statistiku BiH, 66,6 posto kućanstava posjeduje računar, dok ga 33,4 posto uopće nema. Razlike su vidljive u urbanim i ruralnim sredinama, a ekonomski status ima ključnu ulogu u pristupu računarima i internetu. U kućanstvima s prihodima većim od 2500 KM, čak 87,5 posto posjeduje računalo, dok u kućanstvima s nižim prihodima taj broj pada na 48,3 posto.
Dok je pristup internetu nešto bolji – 81,6 posto kućanstava ima internetski priključak, razlike su i dalje prisutne, osobito u ruralnim područjima, gdje je 82,7 posto kućanstava online. Korištenje interneta ovisi i o dobi, s osobama starijim od 65 godina koje internet uglavnom koriste za videopozive, dok mlađe generacije intenzivno koriste aplikacije poput Vibera i WhatsAppa.
Ovi podaci jasno ukazuju na to da pristup digitalnim tehnologijama nije ravnomjerno raspoređen među građanima BiH. Socioekonomski faktori, starosna dob i mjesto stanovanja i dalje značajno utječu na digitalnu uključenost. Kako bi se omogućio ravnopravan pristup digitalnim alatima, ključno je pronaći načine za širenje digitalne pismenosti i dostupnosti tehnologije svim slojevima društva, piše Crna hronika.
