Svjetska banka predviđa da će veći realni dohodak dodatno potaknuti privatnu potrošnju u narednim godinama. No, očekuje se i povećanje inflacije, prvenstveno zbog rasta cijena hrane i usluga, na što će utjecati globalna ekonomska neizvjesnost
Ekonomski rast Bosne i Hercegovine, potaknut povećanom potrošnjom i investicijama, poboljšao se u 2024. godini, dosegnuvši stopu od 2,6 posto, objavila je Svjetska banka u izvještaju predstavljenom u ponedjeljak. Prema njihovim projekcijama, rast bi u 2025. trebao iznositi 2,7 posto, a u 2026. godini 3,1 posto, ali će za ostvarenje ovih stopa biti potrebne dublje reforme koje će povećati produktivnost i privući nove investicije.
Realni rast u Bosni i Hercegovini u 2024. godini iznosio je 2,6 posto, nakon 1,9 posto u 2023., što je rezultat djelovanja dva suprotstavljena faktora. Domaća potražnja, uslijed veće potrošnje i investicija, porasla je za 4,4 posto, dok je neto izvoz smanjen za 23 posto zbog pogoršanja uvjeta trgovine i rasta uvoza povezanog s investicijama.
Istovremeno, inflacija je u 2024. godini usporila na 1,7 posto, dok je godinu ranije iznosila 6,1 posto. Cijene većine roba i usluga rasle su brže od cijena hrane, pa je osnovna inflacija iznosila 2,8 posto, a inflacija cijena hrane 2,1 posto. Usporavanje inflacije doprinijelo je padu cijena prijevoza te usporavanju rasta cijena stanovanja, vodoopskrbe, električne energije i plina.
Svjetska banka predviđa da će veći realni dohodak dodatno potaknuti privatnu potrošnju u narednim godinama. No, očekuje se i povećanje inflacije, prvenstveno zbog rasta cijena hrane i usluga, na što će utjecati globalna ekonomska neizvjesnost.
“Bosna i Hercegovina ostvaruje skroman ekonomski rast, a poticanje tog rasta zahtijeva prelazak s modela zasnovanog na potrošnji na rast vođen izvozom. U vremenu globalne neizvjesnosti, BiH treba ubrzati reforme koje omogućavaju otvaranje radnih mjesta, privlačenje investicija i jačanje ekonomske otpornosti. Istovremeno, politička stabilnost bit će od ključnog značaja za dugoročno podržavanje rasta i povećanje povjerenja investitora”, poručio je Christopher Sheldon, šef Ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru.
U poređenju sa zemljama regije, Svjetska banka najvišu stopu rasta predviđa Kosovu (3,8 posto), zatim Srbiji (3,5 posto) i Albaniji (3,2 posto). BiH slijedi s predviđenim rastom od 2,7 posto, dok se za Sjevernu Makedoniju predviđa rast od 2,6 posto.
U izvještaju se naglašava da su diverzifikacija izvora rasta i obnavljanje programa strukturnih reformi najdjelotvornije strategije za očuvanje ekonomske otpornosti u vremenima neizvjesnosti. Među ključnim mjerama izdvajaju se uklanjanje prepreka za pristup tržištu rada, uključujući prepreke koje pogađaju žene, produbljivanje regionalnih ekonomskih integracija, unapređenje standarda upravljanja i povećanje tržišne konkurencije.
Također se ističe da bi brže provođenje reformi u okviru procesa pristupanja Europskoj uniji, uključujući pridruživanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i uvođenje “zelenih traka” za lakše prekogranično poslovanje, dodatno unaprijedilo povjerenje investitora i pomoglo u stvaranju novih radnih mjesta.
Svjetska banka upozorava i na utjecaj klimatskih promjena i prelaska na “zelenu” ekonomiju, što mijenja sektorske obrasce zapošljavanja. Stoga ekonomije zapadnog Balkana trebaju reformirati sisteme socijalne zaštite i službe za zapošljavanje kako bi radno sposobno stanovništvo bilo spremno na nove izazove, uključujući poplave, suše i šumske požare, te za nove prilike koje donosi zelena tranzicija.
Jačanje zaštite prihoda od rada, fleksibilniji sistemi socijalne zaštite i prekvalifikacija radne snage za “zelena” radna mjesta navedeni su kao ključne mjere koje bi doprinijele većoj otpornosti, smanjenju siromaštva i jačanju ekonomskog rasta, piše Oslobođenje.
