Prema podacima Svjetske banke i Ujedinjenih nacija, BiH raspolaže s oko 9.500 kubnih metara pitke vode po stanovniku godišnje, što je čini jednom od 20 zemalja u svijetu s najvećim količinama raspoložive slatke vode po glavi stanovnika.
Oko 60 posto teritorija Bosne i Hercegovine nalazi se u slivu rijeke Save, dok preostalih 40 posto pripada jadranskom slivu, što pruža raznovrsne izvore, uključujući površinske i podzemne vode.
Među najznačajnijim prirodnim izvorima ističu se Vrelo Bosne, Vrelo Bune i izvori rijeke Sane. Više od 90 posto stanovništva ima pristup sigurnoj vodi za piće u skladu s domaćim i međunarodnim standardima.
Neiskorišteni potencijal i strateški izazovi
Iako BiH ima značajne vodne resurse, zemlja još uvijek ne koristi ovaj prirodni potencijal na strateški način. Nedostatak jedinstvene vodne strategije na državnoj razini, zastarjela i loša infrastruktura, posebno u ruralnim područjima, predstavljaju velike izazove za učinkovito upravljanje vodama.
Osim toga, nedovoljna promocija izvoza flaširane vode i razvoja tzv. „plave ekonomije“ te niska svijest stanovništva o važnosti očuvanja vodnih resursa dodatno otežavaju situaciju.
Ekološki problemi i prijetnje budućnosti
Zagađenje vodotokova industrijskim i komunalnim otpadom, nekontrolirana izgradnja mini hidroelektrana i klimatske promjene predstavljaju ozbiljne prijetnje vodnim resursima Bosne i Hercegovine.
Ovi faktori mogu dovesti do smanjenja dostupnosti čiste vode i promjena u prirodnim tokovima, što je posebno zabrinjavajuće u globalnom kontekstu sve izraženije vodne krize.
U vrijeme kada se svijet suočava s ozbiljnim problemima dostupnosti pitke vode, Bosna i Hercegovina ima jedinstvenu priliku da iskoristi svoje prirodne izvore. Dok mnoge razvijene zemlje ulažu milijarde u tehnologije desalinizacije i uvoz vode, BiH raspolaže vodama koje je potrebno strateški zaštititi i iskoristiti.
Ostaje pitanje hoće li ta prilika biti iskorištena ili će prirodni resursi postati propuštena šansa za zemlju, prenosi Forbes.
