Češki ekonomski magazin e15.cz objavio je tekst pod naslovom “Deset evropskih zemalja u kojima dug pada rekordnom brzinom. Pobjednik tabele je neočekivani autsajder”, u kojem je analizirao kako se evropske zemlje bore protiv rastućeg duga.
“Dok većina zemalja i dalje opterećuje svoje javne financije, neke su uspjele značajno smanjiti svoj nacionalni dug, prema podacima Svjetske banke”, navodi se u tekstu.
Na desetom mjestu je Danska za koju je navedeno da je jedna od dvije nordijske države koje su uspjele da smanje iznos duga u odnosu na BDP, a ključni faktori uspješnog smanjenja duga bili su dugoročna odgovorna fiskalna politika, stroga kontrola javnih rashoda i snažni ekonomski rezultati koji su se brzo oporavili nakon pandemije.
Na devetom mjestu je Srbija. Zemlja je u promatranom razdoblju smanjila svoj dug za gotovo devet posto. Tome je pomogao snažan ekonomski rast podržan domaćom potražnjom i izvozom, kao i reforma javnih finansija, dok je vlada također pokušala ograničiti budžetske deficite.
Međutim, zemlja se suočava s izazovima poput geopolitičkih napetosti u regiji, strukturnih slabosti na tržištu rada i potrebe za ulaganjima u infrastrukturu i okoliš.
Osma je Nizozemska gdje navode da je pad omjera duga potvrda dugoročne razborite fiskalne politike. U skladu s ostalim spomenutim zemljama, pad je omogućen oživljenom ekonomijom nakon pandemije, ali i stabilnim budžetskim deficitima, koje su nizozemske vlade držale pod kontrolom tokom promatranog razdoblja.
Na sedmom mjestu je Island koji je uspio držati stabilnost javnih financija i postupno smanjiti svoj dug, uglavnom zahvaljujući dosljednoj fiskalnoj politici i kasnijem ekonomskom oporavku. Ribarstvo i izvoz aluminija, na primjer, također su odigrali važnu ulogu, donoseći zemlji stabilne prihode od međunarodne trgovine.
Grčka, koja je prije nekoliko godina svojom dužničkom krizom ugrozila stabilnost cijele eurozone, u promatranom je razdoblju smanjila dug za gotovo 17 posto. S druge strane, i dalje je zemlja s najvećim omjerom duga i BDP-a u Evropi. Prošle godine dosegnuo je 154 posto. Pad posljednjih godina rezultat je programa finansijske pomoći, nakon kojih je Grčka nastavila provoditi reforme kako bi poboljšala svoju fiskalnu disciplinu.
Na petom mjestu je Portugal koji je smanjio svoj omjer duga za gotovo 19 posto, čime je njegov ukupni dug prošle godine dosegao 94,9 posto BDP-a.
Rezultat odražava nastavak trenda konsolidacije koji je zemlja započela nakon dužničke krize eurozone. Značajno poboljšanje potaknuto je snažnim rastom BDP-a nakon pandemije, uglavnom oporavkom turizma, izvoza i stabilnom domaćom potražnjom.
Na četvrtom mjestu je Albanija. Albanija je posljednjih godina bila turistički hit. Zahvaljujući ovom poboljšanju javnih finansija, stabilan rast prihoda od turizma potaknut je, na primjer, poreznim reformama.
Turska je zauzela treće mjesto. Turska je smanjila svoj omjer duga za više od 23 postotna boda na 24,7 posto BDP-a. Međutim, ovaj pad rezultat je ekonomskih neravnoteža, a ne smanjenja potrošnje ili budžetskog suficita. Neravnoteže su uzrokovale nagli porast nominalnog BDP-a zbog visoke inflacije i slabljenja valute.
Za razliku od drugih zemalja, utjecaj ovih događaja na tursku ekonomiju je mješovit. S jedne strane, pad relativnog duga poboljšava statističke pokazatelje i može ojačati povjerenje nekih ulagača u kratkom roku. S druge strane, visoke stope inflacije, nisko povjerenje u monetarnu politiku i pritisak na devizne rezerve i dalje postoje. Osim toga, troškovi servisiranja duga ostaju visoki zbog visokih kamatnih stopa.
Drugo mjesto je zauzeo Kipar. Kipar je u posljednjih pet godina smanjio svoj dug za gotovo trećinu, čime je ukupni dug dosegao 65 posto BDP-a. ekonomskog rasta i stroge fiskalne politike.
Nakon finansijske krize, koja je prije više od desetljeća uglavnom pogodila lokalni bankarski sektor, Kipar je prošao kroz značajnu konsolidaciju. Kao i u drugim zemljama, oporavak turizma nakon pandemije odigrao je važnu ulogu.
Konačno, prvo mjesto je zauzela Bosna i Hercegovina za koju navode ne samo da dugoročno ima najniži omjer duga i BDP-a u Evropi, već ga je i uspjela najbrže smanjiti u posljednjih pet godina.
“S omjerom duga od 49 posto, zauzima prvo mjesto na ovoj tabeli. Ovaj izniman rezultat uglavnom je posljedica niskog početnog duga, koji se smanjio na 16,9 posto BDP-a, i stabilnog ekonomskog rasta. Smanjenje duga na prvi pogled može ukazivati na snažnu fiskalnu konsolidaciju, ali u slučaju Bosne i Hercegovine rezultat treba promatrati s oprezom. Zemlja se i dalje suočava s visokom nezaposlenošću, slabom učinkovitošću javnog sektora i sporim tempom reformi. Niska razina javnog duga stoga odražava ograničene fiskalne kapacitete vlade, a ne aktivnu strategiju konsolidacije”, piše e15.cz.
