Skupi automobili, egzotična putovanja i brendirana odjeća sve češće se na društvenim mrežama prikazuju kao “normalan život”. Psiholozi upozoravaju: takav, često isceniran sadržaj kod mladih u BiH stvara nerealna očekivanja, osjećaj manje vrijednosti i rizik od anksioznosti i depresivnih simptoma.
Iza savršeno montiranih objava, kažu stručnjaci, često stoje sponzorstva, posuđeni rekviziti ili dugovi. Poređenja s tuđim “highlightima” nerijetko vodi zaključku “sa mnom nešto nije u redu”, posebno kod onih koji još grade identitet. Posljedica je i slabljenje vrijednosti realnog rada te jačanje konzumerizma – mjeri se ono što imaš, a ne šta znaš.
Sociolozi ističu i ekonomski efekt: dio mladih umjesto obrazovanja i postepenog napredovanja traži brze prečace – od rizičnih poslova do iseljavanja. Prema istraživanjima s univerziteta u regiji, više od 60% mladih osjeća pritisak da “živi bolje” nego što im budžet dopušta, prenosi Večernji list.
Medijska pismenost u škole: kritičko čitanje sadržaja, razlikovanje reklame od stvarnosti.
Rad na ličnim vrijednostima: samopouzdanje koje ne ovisi o materijalnom.
Otvoreni razgovori u porodici/školi: normalizirati realne ciljeve i tempo napretka.
Društvene mreže mogu biti korisne – za učenje, mrežu i posao – ali “luksuz koji izgleda lako” najčešće je pažljivo režiran kadar. Realan plan, strpljenje i vještine dugoročno vrijede više od bilo kojeg filtera.
