Blokade rada institucija Bosne i Hercegovine, politička su svakodnevnica iz izbornog ciklusa u ciklus. Dejtonski Ustav je izvor za takve postupke, a Izborni zakon ne predviđa kazne za blokade. Ovo pitanje ponovo je u intelektualnim krugovima otvorili priču o potrebi izmjene Zakona i uvođenja prijevremenih ili vanrednih izbora u situaciji kada institucije, zbog stranačkih interesa, ne funkcionišu. Iako je većina političara deklarativno ZA, svjesni su da vanredni izbori političarima ne bi bili u interesu.
Kako političke blokade izgledaju u praksi, SNSD je pokazao i proteklih mjeseci, oborajući kvorume u Domu naroda i Vijeću ministara, što je rezultiralo zastojima na svim poljima. Izbacivanje iz vlasti ove stranke, istovremeno je bilo nemoguće i zbog odlučnog stava HDZ-a. Demokratske zemlje u ovakvim slučajevima, morale bi imati mehanizme da se zaštite od štetnih političkih djelovanja, kroz prijevremene ili vanredne izbore, što u Bosni i Hercegovini nije slučaj.
Mirko Pejanović, akademik:
“Primjenjuju je kada stranke poslije izbora opštih ne mogu da formiraju koaliciju u zakonskom vremenu, to je obično pola godine. Onda se raspisuju vanredni izbori i nova volja se formira, dođe do nove strukture stranaka, onda se uspostavi neka većina. Druga primjena vanrednih ili prijevremenih izbora je onda kada formirana parlamentarna većina u neko doba svog mandata, zbog međusobnih nesporazuma, sukoba ne može da funkcioniše, ne može da predlaže zakone.”
To bi, onda, dovelo do stabilne parlamentarne demokratije, smatra akademik Pejanović, ali i brojni intelektualci.
Enver Halilović, univerzitetski profesor:
“Nešto što bi doprinijelo većoj odgovornosti političkih stranaka koje zauzmu, okupiraju vlast i onda čekaju sljedeće izbore za četiri godine bez ikakvih rezultata u tom periodu vršenja vlasti, ili takozvanog vršenja vlasti.”
Ipak, za nekadašjneg sudiju i člana Centralne izborne komisije, Vehida Šehića, u komplikovanom uređenju, gdje formiranje državne vlasti ovisi od nižih nivoa, ponovljeni izbori ne bi mnogo toga riješili, račun bi bio isporučen građanima, a izbori jedu milione budžetskog novca.
Vehid Šehić, bivši član CIK BiH:
“Ako bi mi sada uveli vanredne izbore, pa imamo na državnom nivou četiri godine, mogu biti vanredni izbori na nižim nivoima vlasti, u kantonima, entitetima, napravili bi neki nejedljivi bosanski lonac, ne bi mogli izaći iz načina konstituisanja svih vlasti jer neki će izgubiti izborni legitimitet, neki će ga zadržati i onda je to jako komplikovano zbog ustavne arhitekture BiH.”
Svaka izmjena Izbornog zakona je komplikovana, jer je to prije svega političko pitanje. Interesi stranaka su nepomirljivi. Tako je i u slučaju instituta vanrednih ili prijevremenih izbora.
Ilija Cvitanović, HDZ 1990:
“U deklarativnom smislu sigurno će se svi založiti da imamo taj institut izvanrednih izbora ali kad dođe do donošenja odluke i do glasovanja, nije realno očekivati da će politike koje često na blokadama opstaju na vlasti proteklih 20 godina, omogućiti da građani ponovo valoriziraju povjerenje prema njima.”
Nenad Grković, Lista za pravdu i red:
“Jako teško se dešavaju te promjene, kao što znate da nije bilo Schmidta, da se nisu nametnule odredbe Zakona po kojima moramo uvesti nove tehnologije na narednim izborima, mislim da ih ne bi ni imali, jer prije svega, kao što sami znate SNSD, ali i HDZ su uglavnom to blokirali.”
Nedodirljive su političke elite godinama na svojim pozicijama koje im najamanje četiri godine niko ne može oduzeti, osim eventualno visokog predstavnika, bez obzira na to radili dobro posao za koji su izabrani ili imenovani ili ne. Stoga su svi raniji pokušaji da se po uzoru na zemlje Evropske unije, u Bosni i Hercegovini uvedu prijevremeni ili vanredni izbori, propali, piše N1 BiH.
