Doniranje organa u BiH oduvijek je tabu tema. No zbog toga ispaštaju pacijenti kojima jedan organ može spasiti život. Tako činite dobro djelo, spašavate živote.
Transplantacije sa živog donora se donekle i rade, ali tzv. kadaverične transplatacije, odnosno doniranje organa kada nastupi moždana smrt, još nisu na zadovoljavajućem nivou.
Prema podacima Donorske mreže, Bosna i Hercegovina donedavno je bila na dnu ljestvice po doniranju organa u Evropi. Situacija je sada nešto bolja, nismo više zadnji, ali smo i dalje pri dnu ljestvice.
O ovoj važnoj temi razgovarali samo sa predsjednicom Donorske mreže u BiH doktoricom Halimom Resić.
– Prema podacima našeg regionalnog registra u kojem učestvuje 30 dijaliznih centara, u BiH je u 2024. godini urađeno 49 transplantacija, a ove godine 13 transplantacija.
To su uglavnom odrgani od živih srodnika ili kompatibilnih donatora. Vrlo mali broj je onih osoba koje su doživjele moždanu smrt, te na taj način da su organi donirani – kaže doktorica Resić.
Kako podići svijet o doniranju organa nakon smrti?
U BiH još postoji stigma u vezi s doniranjem organa nakon moždane smrti. Veliki pomak bi se desio kada bi se promijenila svijest ljudi, a samim tim i mnogi životi bili bi spašeni.
– Mi 20 godina radimo na podizanju svijesti kod ljudi kroz razne kampanje. Shvatite da tako činite dobro djelo i kada vas više nema. Ali bez pomoći sistema i institucija mi ne možemo ništa.
Sve pada u vodu. Mogu reći da nam je u kampanjama mnogo pomoglo Ministarstvo civilnih poslova FBiH.
U narednom periodu imamo u planu brojne kvalitetne kampanje i promociju donorstva. Tu očekujemo podršku Ministarstva, ali zaista, sve ove godine, jedina i prava podrška su nam bili mediji – kaže dr. Resić.
Koliko života možemo spasiti
– Od jedne osobe koja je doživjela moždanu smrt može se uraditi osam transplantacija. Svjedoci smo, nažalost, koliko mladih ljudi gine u BiH i ti organi idu u zemlju.
Donacija organa je darivanje organa i tkiva nakon smrti osobama čiji život ovisi o presađivanju. U pitanju su tzv. “kadaverične transplantacije” koje se rade samo u slučaju kada osoba doživi moždanu smrt, a koju utvrđuje tim ljekara koji su potpuno odvojeni od tima ljekara koji rade transplantacije.
Presađivati se mogu sljedeći organi: bubrezi, srce, jetra, pluća, gušterača, tanko crijevo, rožnjače, srčani zalisci, kosti, tetive i koža, a organi i tkiva se uzimaju u svrhu liječenja presađivanjem samo od umrle osobe. U BiH se mogu uraditi transplantacije bubrega, rožnjače i jetre.
Ukoliko želite donirati samo jedan organ, to možete naznačiti na vašoj kartici.
Vaš organ ili tkivo će dobiti onaj bolesnik s liste čekanja za transplantaciju kod kojeg se utvrdi najbolja tkivna podudarnost s vašim organom, a prioritet imaju oni kojima je presađivanje hitno – kaže doktorica Resić.
Donorska kartica
Budući da u BiH ne postoji zakon kojim bi bilo regulisano automatsko darivanje organa nakon nečije smrti, potrebno je da nakon potpisivanja donorske kartice to saopćite vašim najbližim članovima porodice.
Donacija organa je darivanje organa i tkiva nakon smrti osobama čiji život ovisi o presađivanju. U pitanju su tzv. “kadaverične transplantacije” koje se rade samo u slučaju kada osoba doživi moždanu smrt, a koju utvrđuje tim ljekara koji su potpuno odvojeni od tima ljekara koji rade transplantacije.
Presađivati se mogu sljedeći organi: bubrezi, srce, jetra, pluća, gušterača, tanko crijevo, rožnjače, srčani zalisci, kosti, tetive i koža, a organi i tkiva se uzimaju u svrhu liječenja presađivanjem samo od umrle osobe. U BiH se mogu uraditi transplantacije bubrega, rožnjače i jetre.
Ukoliko želite donirati samo jedan organ, to možete naznačiti na vašoj kartici.
Vaš organ ili tkivo će dobiti onaj bolesnik s liste čekanja za transplantaciju kod kojeg se utvrdi najbolja tkivna podudarnost s vašim organom, a prioritet imaju oni kojima je presađivanje hitno – kaže doktorica Resić.
Doktorica Resić naglašava da potpisivanje donorske kartice ne predstavlja nikakvu vašu zakonsku obavezu niti se vodi registar tih osoba. To je samo stvar vaše dobre volje da vi širite tu ideju. Pokažimo humanost i u tome jer mi se volimo predstavljati kao fin narod.
Na naše pitanje šta nam znači donorska kartica koju nosimo sa sobom jer ako nam se desi moždana smrt, o doniranju organa će odlučivati naša porodica, doktorica Resić kaže:
– Imali smo zaista dosta slučajeva kada i pored kartice porodica nije pristala na doniranje organa. Takvih slučajeva ima. Ali u posljednje vrijeme, kad se nađe ta donorska kartica, zaista to moram naglasiti, porodica poštuje želje pacijenata, tj. svojih najmilijih.
Međutim, doktori uvijek pitaju porodicu ako nađu donorsku karticu, pa ako vaša porodica ne da saglasnost, to se zaista poštuje. Mnogi, naprimjer, nisu ni znali da im je član porodice potpisnik te kartice. Oni odlučuju. To je razumljivo.
Upravo zbog toga, da bi porodica poštovala vašu želju, bitno je da znaju da ste potpisnik donorske kartice, da zaista želite donirati vaše organe, da to nije nikakav “hir”, te da otvoreno o tome razgovarate s članovima porodice.
Kako potpisati donorsku karticu
Potpisivanje donorske kartice nikada nije bilo lakše.
– Posjetite našu web stranicu Donorska mreža BiH, popunite formular, a mi početkom svakog mjeseca šaljemo donorske kartice i brošure. Mi te brošute pošaljemo, a vaše je da li ćete i dalje širiti tu ideju, među prijateljima, porodici. Nama je drago što imamo ljude iz cijele BiH koji su odlučili donirati svoje organe – zaključuje za Faktor doktorica Halima Resić.
Dr. Resić navodi kako se u Evropi godišnje uradi otprilike 15.000 transplantacija bubrega, te kako su u Zapadnoj Evropi ljudi informisani u tolikoj mjeri da darivanje organa nakon smrti ne predstavlja nikakav problem. U regionu, po broju transplantacija vodeća je Hrvatska, piše Faktor.
