Bosna i Hercegovina – država konstantnih blokada i povremenog napretka. Bez državnog budžeta, zakrčenog evropskog, a ubrzanog NATO puta. Ko je preko noći omekšao godinama zacemenetirane stavove i zbog čega? Može li se saradnja konačno pretočiti u članstvo? Da li je posljednjim korakom naprijed u Briselu utaban bh. put ka najvećoj vojnoj alijansi na svijetu? O tome su govorili gosti emisije Plenum na Federalnoj – Josip Brkić i Mirsad Ahmić.
U Briselu je nedavno usvojen dokument prilagođenog partnerskog programa BiH i NATO-a, što je, prema riječima Josipa Brkića, zamjenika ministra vanjskih poslova BiH, uistinu jedan veliki iskorak.
On pojašnjava da dokument definira vremenski period od 2025. do 2028. godine i na jedan strateški način, sveobuhvatno, kroz pristup, jedan partner, jedan plan koji je NATO već razradio 2021. godine, definira BiH kao partnera za Sjevernatlonski savez, piše Federalna.
Brkić je opisao i 36 partnerskih ciljeva koje dokument postavlja.
“Veliki dio njih odpada na aktivnosti Ministarstva obrane i jedan dio na aktivnosti Ministarstva sigurnosti i Ministarstva vanjskih poslova BiH.”
Govoreći o implementaciji ovog plana, Brkić je kazao da je to okvirni rok u kojem će se ovaj dokument implementirati.
“Imat će svoje međufaze, gdje će se provjeravati stepen ispunjenosti zadatih ciljeva.”
Što se tiče Ministarstva vanjskih poslova, on pojašnjava: “To je nastavak političkog dijaloga i konsultacija sa NATO-savezom u ovom vremenskom okviru. Kad ga prevedete na naš unutarnji politički prostor, garantuje da ćemo u narednom periodu na najvišim razinama imati ono što smo imali u protekle dvije godine.”
Brkić podsjeća na značajne posjete i događaje koji su ojačali saradnju.
“U protekle dvije godine Bosnu i Hercegovinu je posjetio bivši glavni tajnik NATO-a, trenutni glavni tajnik NATO-a, koji je doveo sjevernoatlansko vijeće, vijeće zemalja članica NATO-a, dva dana gdje su boravili u BiH. Isto tako, prije tačno dvije godine BiH je bila domaćin najvećeg skupa koji se organizira zajedno sa NATO-om nakon samita NATO-a, a to je partnerski simpozij gdje smo bili domaćini 55 država i organizacija sa negdje blizu 300 sudionika u Sarajevu.”
On naglašava i vrijednosni aspekt NATO-a: “NATO nije samo vojni i politički savez. NATO je i vrijednosni savez, jer mi želimo kroz političko predstavljanje i te vrijednosti dublje ukorijeniti u BiH.”
Na pitanje o odnosu političkih predstavnika iz RS prema saradnji s NATO-om, Brkić ističe da u 11 godina takvi izazovi postoje.
“Ja se poslom voditelja povjerenstva, prvo za integraciju, sada za suradnju sa NATO-om, bavim već 11 godina. Nijedna godina nije bila bez takvog izazova, ali svake godine napravimo iskorak, iskorak u pozitivnom pravcu, nikad ne idemo korak unazad.”
Dodaje i važnost implementacije reformi u BiH: “Mi danas u BiH razgovaramo o dokumentima, što je važnije, usvajaju se dokumenti i provode u institucijama BiH, bez obzira koje njima na čelu, jer imamo definiran okvir, taj koji je okvir trenutne suradnje sa NATO. Oružane snage su sudjelovale i sudjeluju u svim vježbama i interoperabilnosti i pripremanja oružanih snaga za zajedničko djelovanje sa NATO.”
Brkić podsjeća i na doprinos Oružanih snaga BiH u međunarodnim misijama.
“Oružane snage BiH, za mene je najbolja reforma učinjena nakon Dejtona na ovamo, rame uz rame sa NATO snagama, 20 godina bili u Afganistanu, mi smo tu preuzeli da smo više dio rješenja nego problema u kontekstu konzumiranja globalne sigurnosti.”
Na kraju, Brkić ističe da će se pitanje eventualnog članstva u NATO-u rješavati kada za to budu spremne sve institucije.
“Doći će trenutak kada ćemo i o pitanju članstva razgovarati, važno je da sve institucije rade i ispunjavaju ono što kroz program reformi ili kroz prilagođeni program se dogovori.”
