Pogrešna upotreba i zloupotreba antibiotika predstavlja glavni javno zdravstveni problem mnogih zemalja širom svijeta.
Njihovo racionalno korištenje, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) znači primjenu pravog lijeka, za pravu indikaciju, u pravoj dozi kroz određeni vremenski period.
No toga se mnogi pacijenti, ali i ljekari i farmaceuti ne pridržavaju ni danas, što je rezultiralo sve većim širenjem antibiotske rezistencije (AMR), jedne od najvećih prijetnji javnom zdravlju 21. stoljeća, piše Faktor.
Bakterije otporne na lijekove
Antibiotska rezistencija nastaje kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti više ne reagiraju na antimikrobna sredstva.
Kao rezultat rezistencije na lijekove, antibiotici i druga antimikrobna sredstva postaju neučinkoviti, a infekcije postaju teške ili nemoguće za liječenje, što povećava rizik od obolijevanja od teških bolesti, njihovog širenja i smrti.
Prema rezultatima istraživanjima, u 2019. godini zabilježeno je blizu 1,27 miliona smrti uzrokovanih bakterijama koje su otporne na lijekove.
Među najčešćim uzročnicima smrti su višestruko otporne bakterije: Escherichia coli, Staphylococcus aureus, Klebsiella pneumoniae, Streptococcus pneumoniae, Acinetobacter baumannii i Pseudomonas aeruginosa.
Na posljednja dva kongresa Svjetske farmaceutske organizacije (FIP), prošle godine u Južnoafričkoj Republici, a ove godine u Danskoj, antibiotska rezistencija bila je jedna od glavnih tema.
Do prije nekoliko godina i na području Bosne i Hercegovine pacijenti su “na svoju ruku” mogli otići u apoteku i kupiti antibiotik, a da pritom nisu trebali pokazati recept dobijen od ljekara.
No to je prošlost, kaže prim. mr. ph. Marin Crnogorac, predsjednik Komore magistara farmacije Federacije BiH, navodeći da naša zemlja ne stoji tako loše u poređenju sa državama Evropske unije (EU) kada je riječ o pogrešnoj upotrebi antibiotika.
– Istraživanje je pokazalo da je BiH na spisku na kojem je 28 članica EU-a zauzela 13. mjesto kada je riječ o nepravilnom korištenju antibiotika. Iza nas su i Francuska i Španija – ističe Crnogorac u povodu Međunarodne sedmice antibiotske rezistencije.
Ljekari propisivali antibiotike kad ne treba
Ovogodišnja tema WHO-a u povodu Međunarodne sedmice antibiotske rezistencije je – “Djelujte sada: Zaštitite našu sadašnjost, osigurajte našu budućnost”.
– Mnoge zemlje u svijetu kao što su Sjedinjenje Američke Države (SAD), Kina, Njemačka imaju jako izražen problem antibiotske rezistencije koja stvara ogroman problem u zdravstvu, jer određeni antibiotici gube efekt u borbi sa bolestima. Što se tiče BiH, kod nas je ranije česta pojava bila, koja se ponegdje zadržala i danas, da su se antibioticima liječila virusna oboljenja, pa su ljekari, kada ne bi znali, šta uraditi, na kraju propisivali antibiotik, jer raditi antibiogram za svakog pacijenta je skupa investicija – navodi Crnogorac.
Napominje da je u našoj zemlji najizraženiji problem – nepravilno korištenje antibiotika.
– Mnogi uzimaju antibiotik tri ili četiri dana, a onda čim osjete da im je bolje, prestanu uzimati lijek. Takvi su u velikom broju slučajeva samo zaliječeni, nisu izliječeni, što rezultira ponavljanjem bakterijske upale. Ako se tako nešto ponovi nekoliko puta, antibiotik kod njih više nema djelovanja – objašnjava Crnogorac.
Problem pogrešne upotrebe antibiotika posebno je izražen u vrijeme sezone prehlada, gripe, a sada i COVID-19 bolesti.
– Vrlo je važno konačno shvatiti da antibiotik ne može liječiti virusna oboljenja među kojima je i COVID-19. Mi smo imali problem tokom pandemije koronavirusa kada su ljekari počeli davati pacijentima antibiotike. Najčešće se radilo o lijeku azithromycin generičkog naziva koji se pokazao kao potpuno beskoristan u liječenju COVID-19, jer je antimikrobni, a ne antivirusni lijek. Međutim, neki ljekari, da bi skinuli odgovornost sa sebe, propisivali su ga najčešće na instistiranje pacijenata. Sad kad COVID-19 više nije tako smrtonosan kao što je bio, u njegovom liječenju ne treba propisivati nikakvu vrstu antibiotika, što važi i za sezonsku gripu i prehlade. Antibiotik se isključivo ordinira kod upala izazvanih bakterijama – kazao je Crnogorac.
