Bosna i Hercegovina i dalje je duboko pogođena organizovanim kriminalom – od trgovine ljudima i krijumčarenja migranata do korupcije, trgovine oružjem i ekološkog kriminala – navodi se u najnovijem Indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu.
Indeks organizovanog kriminala za 2025., koji je izradila nevladina organizacija Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala sa sjedištem u Ženevi, objavljen je danas i u pratećem izvještaju se ukazuje na brojne nedostatke u borbi protiv organizovanog kriminala u BiH.
Trgovina ljudima i eksploatacija
Izvještaj upozorava da BiH i dalje funkcioniše kao zemlja porijekla, tranzita i odredište žrtava trgovine ljudima. Žene i djevojčice iz BiH se prodaju radi seksualne eksploatacije unutar zemlje i u inostranstvu, dok su romska djeca među najugroženijima, često prisiljena na prosjačenje, seksualnu eksploataciju i kućno ropstvo.
Navodi se da “kriminalne mreže koriste korupciju u državnim institucijama”, gdje su pojedini službenici bili umiješani u izdavanje lažnih dokumenata radi olakšavanja trgovine ljudima”. Iako je vlast povećala broj krivičnih postupaka i finansiranje skloništa kojima upravljaju nevladine organizacije, identifikacija žrtava ostaje nedovoljna, a mnoge žrtve se i dalje kažnjavaju za krivična djela koja su bile prisiljene počiniti.
Migranti i izbjeglice, posebno maloljetnici bez pratnje iz Afganistana, Pakistana i Sirije, suočavaju se s povećanim rizikom od eksploatacije i često postaju mete trgovaca ljudima.
Krijumčarenje migranata i korupcija
BiH je označena kao ključna tranzitna tačka na balkanskoj migrantskoj ruti, gdje je tržište krijumčarenja ljudi duboko ukorijenjeno i blisko povezano s trgovinom oružjem. Kriminalne grupe koriste šifrirane komunikacione platforme kako bi organizovale ilegalne prelazke granice prema Hrvatskoj i Sloveniji.
Iako su Europolove akcije u 2024. godini razbile dijelove mreža, tržište krijumčarenja ostaje izuzetno profitabilno, navodi se u izvještaju. Istrage su otkrile sve veći nivo saradnje između krijumčara iz različitih zemalja i njihovih saradnika sa Balkana, uz podršku korumpiranih policajaca na granici.
Reket, zelenašenje i finansijski kriminal
Ističe se da su iznuđivanje novca i reketiranje rasprostranjeni u Sarajevu, Banjoj Luci i drugim većim gradovima, a mete su najčešće vlasnici malih preduzeća i ugostitelji. Zelenaši nameću ekstremne kamate, a među učesnicima u tim lancima često se nalaze i pripadnici policije – kao dužnici, ali i kao zaštitnici.
Izvještaj ističe sistemski karakter korupcije u BiH, uz učešće političara i visokih zvaničnika u trgovini drogom, pronevjerama i nelegalnoj eksploataciji prirodnih resursa. I pored brojnih istraga, politički uticaj često blokira procesuiranje, a ključne osobe izmiču pravdi.
Trgovina oružjem, falsifikovana roba i ekološki kriminal
Bosna i Hercegovina i dalje je izvor i tranzitna zemlja za ilegalno oružje, koje se, uprkos zabranama izvoza, prema izvještaju pojavljivalo i u ratnim zonama poput Ukrajine.
Tržište falsifikovane robe – najviše odjeće, obuće i lijekova iz Turske i Kine – ostaje rašireno, uz učestvovanje korumpiranih carinskih službenika. Zapljene su i dalje rijetke u poređenju sa susjednim zemljama.
Nezakonita sječa šuma, vađenje šljunka i eksploatacija uglja postali su profitabilni poslovi za lokalne političare i tajkune, posebno u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Izvještaj ukazuje da su načelnici i općinski funkcioneri često direktno uključeni u izdavanje ilegalnih koncesija, dok se nezakonito posječeno drvo koristi za pranje novca kroz građevinski sektor.
Trgovina drogom
Trgovina heroinom i kokainom i dalje je temelj organizovanog kriminala u BiH. Zemlja služi kao tranzitna tačka za kokain iz Južne Amerike prema Zapadnoj Evropi, dok heroin prolazi kroz Tursku, Bijeljinu i Cazin.
Uz to, proizvodnja sintetičkih droga poput amfetamina i MDMA raste, dok je kultivacija kanabisa sve češća u ruralnim pograničnim područjima. I pored međunarodnih akcija, nasilje i korupcija povezani s trgovinom drogom i dalje su prisutni.
Organizovane mreže i povezanost s državnim strukturama
Iako u BiH ne postoji dominantna mafija, kartel “Tito i Dino”, sa operacijama u Nizozemskoj i Latinskoj Americi, označen je kao jedna od najvećih svjetskih mreža za trgovinu drogom.
Izvještaj naglašava da državni službenici, policajci i političari igraju ključnu ulogu u omogućavanju organizovanog kriminala. Ističe se da su pojedini zvaničnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske povezani s narko-mrežama, dok su međunarodne sankcije uvedene političarima koji štite kriminalne strukture i podrivaju institucije države.
Slabe institucije i političke podjele
Iako je BiH usvojila Strategiju za borbu protiv organizovanog kriminala (2023–2026), sprovođenje je sporo i neujednačeno zbog političkih podjela, secesionističke retorike i političkog uticaja na pravosuđe.
Nezavisnost sudstva je u padu, a praksa “otkupa zatvorskih kazni” do godinu dana novčanim uplatama dodatno potkopava vladavinu prava i podstiče osjećaj nekažnjivosti.
Saradnja s međunarodnim agencijama poput Europola i Interpola postoji, ali je nedosljedna zbog političkih sukoba i slabog sprovođenja zakona, navodi se.
Napadi na civilno društvo i medije
U dijelu koji se odnosi na slobode i nadzor, izvještaj upozorava da su nevladine organizacije i nezavisni mediji pod sve većim pritiscima, posebno u Republici Srpskoj, gdje novi zakoni ograničavaju rad civilnog sektora.
Novinari koji istražuju korupciju i organizovani kriminal često su meta prijetnji i zastrašivanja, dok finansijska održivost nezavisnih medija postaje sve upitnija. Sloboda medija i zaštita novinara, zaključuje izvještaj, nastavljaju da slabe, piše Bosna Info.
