Reformska agenda, dokument kojeg su usvojile vlasti u Bosni i Hercegovini krajem septembra, će izvjesno dobiti odobrenje Evropske komisije, prema informacijama do kojih je došao Klix.ba.
Usvajanje i prihvatanje ovog dokumenta je prvi korak da bi naša zemlja dobila pristup sredstvima u iznosu od 917 miliona eura.
Inače, ovaj fond je bio veći za 108 miliona eura, ali je 10 posto sredstava, odnosno navedeni iznos, oduzet od naše zemlje zbog probijanja rokova u usvajanju Reformske agende.
Kada Evropska komisija ozvaniči prihvatanje Reformske agende, BiH bi trebala, do kraja godine, dobiti prvu tranšu od 60 miliona eura, što nam pripada samo na osnovu usvajanja dokumenta.
Ostatak novca uslovljen ozbiljnim radom
Kako bi BiH dobila ostalih 850 miliona eura iz ovog fonda, potrebno je ispunjavati stavke iz Reformske agende, koju su prihvatili svi ministri u Vijeću ministara BiH.
Između ostalog, BiH se ovim dokumentom obavezala na reforme u sektorima zelene i digitalne tranzicije, privatnog sektora, poslovnog okruženja, pravosuđa i vladavine prava.
Poseban akcent je na reformama upravo u vladavini prava, koja se naglašava kao najbitniji segment na kojem vlasti u BiH moraju raditi, čak i van okvira Reformske agende.
Konkretno, od BiH se očekuje usvajanje novih zakona o sudovima BiH i Visokom sudskom-tužilačkom vijeću (VSTV), zakona o zaštiti “zviždača”, odnosno osoba koje ukažu na korupciju u državnim institucijama, kao i zaštitu novinara i medija od političkih pritisaka i napada.
Također, traži se i osnivanje Komisije za sukob interesa na državnom nivou, te osnivanje anti-korupcionih tijela na nivoima entiteta i države, kao i ukidanje zakona o kleveti na nivou cijele države, rješavanje dugova javnih servisa, te više presuda za organizirani kriminal na svim nivoima.
Opstrukcije već najavljene
Međutim, ovdje treba podsjetiti da su ministri iz SNSD-a, a posebno se to odnosi na Stašu Košarca, već najavili da će praviti određene opstrukcije u provedbi usvojenog dokumenta.
“Podržali smo Reformsku agendu jer imamo podršku institucija Republike Srpske. Bit ćemo ponovo uslovljavani, neće biti novca, uvjeren sam u to. Podržali smo ovaj projekat zbog dobre saradnje dijela stranaka koje dolaze iz FBiH, a nije Trojka”, rekao je Košarac nakon što je usvojen ovaj dokument.
Ako se materijaliziraju najave Košarca, iza kojih vjerovatno stoji i ostatak njegove stranke, ostatak novca za BiH iz Plana rasta mogao bi ostati zakočen.
Vrijedi istaći i da Plan rasta predviđa da se sredstva ne mogu trošiti “bjanko”, već država koja povlači novac treba dati listu projekata gdje bi se svaki euro planski potrošio.
Iako je dio jednog od prijašnjih prijedloga bila i ova lista, ona nije u potpunosti dogovorena te će svaki projekt, kojeg predlažu niže jedinice (općine, kantoni i entiteti), morati dobiti podršku na nivou Vijeća ministara.
U svakom slučaju, BiH trenutno ima garantovanih 60 miliona eura, ali će za ostatak novca biti potrebno “nadživiti” ozbiljne političke opstrukcije koje su već najavljene, kao i doći do konsenzusa o projektima koji bi se ovim sredstvima finansirali, piše Klix.
