Palenta je jedno od onih jela koje smo svi jeli dok smo bili djeca. Iako su je naši bake i djedovi, pa i roditelji obožavali i jeli na sedmičnoj bazi, palenta je u današnjoj prehrani nekako pala u drugi plan.
Izuzetno jednostavna i skromna namirnica, palenta je danas uvelike podcijenjena i zaboravljena. Ipak, njezina je nutritivna vrijednost i svestranost čine je vrlo korisnom namirnicom u modernoj prehrani.
Jedna od najvećih prednosti palente je to što se može pripremiti na bezbroj načina: kao kremasti prilog, čvrsti odrezak, podloga za pečenje ili kao osnova za slana i slatka jela. Odlično se slaže s povrćem, sirom, gljivama, mesom, ali i s jogurtom ili mlijekom za doručak ili laganu večeru.
Kalorije i proteini
Palenta je zapravo najjednostavniji oblik obrađenog kukuruza – ništa više od usitnjenog zrna, pa je smatramo minimalno prerađenom namirnicom. Čak 100 grama palente sadrži 345 kalorija, osam grama proteina (što je dosta za namirnicu biljnog podrijetla), četiri grama vlakana, samo gram masti te je odličan izvor složenih ugljikohidrata. Prosječna porcija palente iznosi između 50 i 70 grama, piše Ljepota i zdravlje.
Palenta je također bogata vitaminom B i antioksidansima te je povoljna za osobe s dijabetesom.
Budući da je napravljena od kukuruznog brašna, ne sadrži gluten te je idealna za djecu i osobe s osjetljivim želucem.
Instant verzija
Klasična palenta poznata je po tome da se kuha satima, zbog čega nije najbolje rješenje u modernom, ubrzanom stilu života. Puno su jednostavnije instant opcije, koje su gotove u svega nekoliko minuta. No je li instant palenta jednako zdrava kao “prava”?
Ukratko – razlike su male. Instant palenta samo je finije mljevena i prethodno termički obrađena kako bi se brže skuhala. Zbog toga nešto brže povisuje razinu glukoze u krvi (ima viši glikemijski indeks), ali ta je razlika u praksi mala. U pogledu nutritivnih vrijednosti – obje imaju sličan udio kalorija, vlakana, vitamina i minerala. Instant verzija ponekad ima malo manje vlakana ako je jako fino mljevena.
