Ideja da investitori iz Sjedinjenih Američkih Država grade Južnu gasnu interkonekciju mogla bi pomiriti dugogodišnje stavove domaćih političara o ovom pitanju.
Smatraju to predstavnici bh. vlasti koji su se proteklih dana sastajali sa predstavnicima američke administracije. Iz Ambasade SAD-a poručuju da se BiH nalazi na energetskoj prekretnici. Prvi radovi na projektu mogli bi početi već iduće godine.
Šta bi time dobila BiH, a šta građani?
Opcija koja je sve više izgledna je da američke kompanije dobiju koncesiju za razvoj, izgradnju i upravljanje južnom plinskom interkonekcijom. Budući koncesionar bi osigurao i finansije za izvođenje radova. Vrijednost projekta izgradnje Južne plinske interkonekcije je blizu 400 miliona eura (oko 800 miliona KM).
“Amerikanci polako pobjeđuju u ovom energetskom obračunu sa Rusijom na Zapadnom Balkanu, što je geopolitički za BiH veoma važno”, rekao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.
Naredni korak je izmjena Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji. Nosilac projekta је, prema trenutnom zakonu, koji je usvojen u federalnom parlamentu polovinom januara, BH Gas. Zakon trenutno ne dopušta uključivanje privatnog koncesionara. Iz stranaka Trojke ranije su kazali da BH Gas u ovom slučaju ne bi imao ulogu.
“Svi predstavnici političkih partija su prihvatili da bi to mogla biti opcija koja bi mogla pomiriti ove stvari koje imamo. Da bi se to desilo moramo izvršiti izmjenu Zakona”, kazao je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH.
Iz BH Gasa su rekli da i dalje rade po Zakonu o južnoj interkonekciji koji je usvojen u Zastupničkom domu federalnog parlamenta. Do sada su se stranke okupljene oko HDZ-a protivile Zakonu, tražeći osnivanje nove firme za vođenje projekta. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH podjeća na sporazum između BiH i Hrvatske, piše BHRT.
“Kada se usvoji taj Zakon po konceptu o kojem su razgovarali, po konceptu suglasja i međusobnog uvažavanja, ni na kakav način mislim da neće doći niti biti upitno sklapanje sporazuma”, istaknula je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH.
Na sporazum između BiH i Hrvatske napominju i iz Američke ambasade:
“Potrebno što prije usaglasiti i zaključiti sporazum između BiH i Hrvatske, kako bi se omogućio uvoz američkog ukapljenog prirodnog gasa u BiH.”
Iz SNSD-a su stava da treba postojati Južna konekcija, ali istovremeno zagovarajući Istočnu interkonekciju.
“RS nikada nije blokirala Južnu interkonekciju. Apostrofirala je značaj da paralelno radimo i na Istočnoj i na Južnoj interkonekciji”, rekao je Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Još je mnogo nepoznanica, od cijene gasa, distribucije, transporta, snabdijevanja. Ranije planirani kapacitet Južne interkonekcije je četiri puta veći od trenutnih potreba BiH.
“Mislim da je bitno da se ona napravi i da služi svojoj svrsi, a to je energetska sigurnost BiH i da donese građanima ukoliko je moguće povoljniji energent, sigurniji energent. Automatski tu je proces jako složen, skuplji transport i vrlo teško da se može očekivati da on bude jeftiniji”, poručio je Nihad Harbaš, stručnjak za energiju i klimatske promjene.
Projekt Južne interkonekcije od velikog je značaja za sve građane i energetsku stabilnost i nezavisnost Bosne i Hercegovine, a doprinos SAD-а je ključan za rješavanje ovog pitanja nakon dugogodišnjeg zastoja, poručeno je na sastanku premijera Federacije BiH Nermina Nikšića sa direktorom Ureda u Birou za evropska i euroazijska pitanja američkog State Departmenta Markom Flemingom.
