Nakon što su praznici završili, ljekari širom svijeta pozivaju građane da se napokon jave na preglede zbog simptoma koje su odgađali tokom novogodišnjeg perioda.
Poseban naglasak stavlja se na zdravlje srca, koje stručnjaci smatraju jednim od ključnih stubova dugoročnog zdravlja. Istraživanja upozoravaju da i jedna loša životna navika može znatno povećati rizik od razvoja opasnih srčanih bolesti, dok pojedini hirurzi javno ističu koje namirnice u potpunosti izbjegavaju kako bi sačuvali vlastito zdravlje.
Kada se govori o kardiovaskularnim bolestima, većina ljudi automatski pomisli na srčani udar. Međutim, stručnjaci upozoravaju da postoji još jedno ozbiljno stanje na koje treba obratiti pažnju, iako je široj javnosti gotovo nepoznato.
Riječ je o hipertrofičnoj kardiomiopatiji, poznatoj i pod skraćenicom HCM, koju Klinika Mayo opisuje kao bolest kod koje dolazi do zadebljanja srčanog mišića. Takvo zadebljanje može ozbiljno otežati srcu pumpanje krvi kroz tijelo, čime se ugrožava normalna cirkulacija i rad cijelog organizma.
Najveći problem kod ove bolesti jest činjenica da velik broj oboljelih uopće ne zna da je ima. Hipertrofična kardiomiopatija često ne uzrokuje jasne ili izražene simptome, zbog čega ostaje neotkrivena godinama, pa čak i decenijama. Upravo zbog toga ljekari je često nazivaju „tihim ubicom“. Ako se ne dijagnostikuje i ne liječi na vrijeme, HCM može dovesti do iznimno ozbiljnih posljedica, uključujući i zatajenje srca.
Zdravstveni stručnjaci smatraju da je riječ o bolesti koja se često nasljeđuje od roditelja, iako istraživanja o ovom stanju i dalje traju, naročito kada je riječ o njegovim genetskim uzrocima.
Dr. Theodore Abraham, ehokardiograf u sklopu UCSF Healtha, upozorava da genetika nije uvijek cijela priča. „Kod polovine osoba s teškim oblikom HCM-a nismo pronašli uzročni gen. Osim toga, sama prisutnost gena ne znači nužno da osoba ima bolest“, istaknuo je dr. Abraham.
Dodatni problem predstavlja činjenica da standardni ultrazvučni pregledi srca često nisu dovoljno efikasni. Dr. Abraham objašnjava da su se pacijenti ranije znali javiti na pregled, obaviti ehokardiogram i čuti kako je sve u redu jer snimka izgleda dobro. „Takvi bi se pacijenti vratili deset godina kasnije u izrazito lošem stanju“, upozorava stručnjak.
Prema Klinici Mayo, simptomi hipertrofične kardiomiopatije mogu uključivati:
Bol u prsima, naročito tokom fizičkog napora.
Nesvjestica koja se javlja za vrijeme ili neposredno nakon tjelesne aktivnosti.
Palpitacije – osjećaj ubrzanog, lepršavog ili snažnog lupanja srca.
Nedostatak zraka, posebno tokom vježbanja ili većeg napora.
Ljekari upozoravaju da se upravo zbog nejasnih ili blagih simptoma ova bolest često zanemaruje, no ističu da pravovremena kontrola i detaljniji pregledi mogu doslovno spasiti život, piše Raport
