Femicid kao najekstremniji oblik rodno zasnovanog nasilja i dalje je prisutan u bosanskohercegovačkom društvu, a ni 2025. godina nije prošla bez žrtava. Tim povodom, istražili smo šta je do sada urađeno po pitanju femicida u Bosni i Hercegovini.
Podaci Ujedinjenih nacija (UN) pokazali su da je u 2024. godini ubijeno 50.000 žena širom svijeta, a u BiH je zabilježeno 12 žrtava. Žrtve femicida su žene koje su pretrpjele dugotrajno porodično ili partnersko nasilje, mahom prijavljivano ranije nadležnim službama. Većina njih je ubijena od partnera.
U Bosni i Hercegovini femicid nije izoliran incident. Organizacije civilnog društva i sigurne kuće godinama upozoravaju da su kapaciteti za zaštitu žena u BiH nedovoljni. Prisutnost femicida u našoj svakodnevnici pokazuje da je nasilje nad ženama ogroman društveni problem.
Statistički podaci o broju ubijenih žena u BiH su više nego zabrinjavajući. Prema dostupnim podacima Agencije za ravnopravnost spolova u BiH, u periodu od 2015. do 2020. godine ubijeno je 56 žena. U periodu od 2021. do 2022. godine ubijeno je 16 žena.
U periodu od 2023. do 2024. godine, ubijeno je 35 žena. Prema podacima Agencije za ravnopravnost spolova, 31 žena je ubijena u Federaciji BiH, a u Republici Srpskoj četiri. Od ukupnog broja ubijenih žena, njih 17 je bilo u nekoj vrsti partnerske veze s počiniocem.
Prema navedenim podacima, od 2015. godine u BiH je ubijeno 107 žena. Za 2025. godinu još uvijek nema statistike o broju ubijenih žena, ali najžešće je odjeknuo slučaj femicida iz Mostara, kada je ubijena Aldina Jahić. Za ovo ubistvo optužen je Anis Kalajdžić koji se trenutno nalazi u pritvoru.
Policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona (MUP HNK) su, prilikom podnošenja izvještaja, ovo krivično djelo okarakterisali kao teško ubistvo žene, što predstavlja jedan od prvih slučajeva s ovom kvalifikacijom nakon usvajanja Zakona o femicidu.
Šta smo uradili po pitanju femicida?
U maju 2025. godine učinjen je veliki korak ka suzbijanju nasilja nad ženama kada je u Federaciji BiH usvojen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH, koji femicid tretira kao teško ubistvo žene.
U Zakonu se navodi da će se onaj ko počini rodno utemeljeno ubistvo žene kazniti kaznom zatvora u iznosu od 10 godina do dugotrajne kazne zatvora. Pored toga, izmjene se odnose i na spolni odnošaj s nemoćnom osobom, s djetetom i zloupotrebu položaja, te prinudu na spolni odnošaj, kao i bludne radnje, zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom, iskorištavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije i upoznavanje djeteta s pornografijom.
Ipak, na nivou BiH nemamo zakon koji tretira femicid kao krivično djelo. Kao posebnog krivičnog djela nema ga ni u Krivičnom zakoniku Republike Srpske.
Evropska unija i UN su u decembru 2025. pokrenuli novi program vrijedan 7,5 miliona eura s ciljem jačanja prevencije i pomoći žrtvama rodno zasnovanog nasilja, uključujući femicid, u BiH. Više od 100.000 bh. građana, u 2025. godini potpisom je pružilo podršku Inicijativi za uvođenje femicida u Krivični zakon Federacije BiH, kao i Inicijativi za donošenje novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u RS-u.
Podsjetit ćemo i da su nakon ubistva Aldine Jahić u Mostaru građani organizovali proteste protiv femicida.
Iako u FBiH imamo novi zakonski okvir koji pooštrava zatvorske kazne, te predviđa mjere suzbijanja nasilja prema ženama i nasilja u porodici, i dalje se bilježe slučajevi femicida u BiH. Postavlja se pitanje da li smo kao društvo uradili dovoljno da se obračunamo s ovim teškim oblikom nasilja i šta još možemo uraditi.
Alma Kratina, zastupnica u Parlamentu FBiH, kazala je za Klix.ba da je neophodno donijeti sve podzakonske akte.
“Nakon usvajanja novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, Prijedloga izmjena i dopuna Krivičnog Zakona, ali i Strategije za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici, stvorene su pretpostavke za potpunu zaštitu i podršku žrtvama, ali i oštrije kažnjavanje nasilnika. No da bismo u našoj stvarnosti mogli govoriti da smo učinili kao društvo istinski napredak u zaštiti žrtava nasilja, ali prije toga i prevenciji, neophodno je donijeti sve podzakonske akte. Nažalost Vlada, odnosno resorna ministarstva kasne s tim zadatkom”, kazala je Kratina.
Ističe da je neophodna široka sveobuhvatna edukacija svih subjekata u lancu zaštite kako u policiji, centrima za socijalni rad, ali i u sudstvu i tužilaštvu.
“Ljudi koji rade sa žrtvama moraju biti senzibilizirani za rješavanje ovih izuzetno složenih situacija. Bolja koordinacija između svih institucija u procesu zaštite žrtava je neophodna i nju između ostalog definiše novi zakon. Svijest o važnosti rada na prevenciji nasilja ipak je podignuta na viši nivo nakon što je nasilje odavno izašlo iz sfere privatnog. Ostaje još mnogo toga da se uradi, ali postoji izvjesni napredak”, navela je Kratina.
Dodaje da su potrebne ozbiljne medijske kampanje kroz koje ćemo govoriti o prevenciji, ali i osnaživanju žrtava nakon traumatičnog iskustva kroz koje su prošle.
“U društvu u kojem svakodnevno svjedočimo agresivnim istupima, devijantnim ponašanjima i pitanju nedovoljne zaštićenosti mentalnog zdravlja, mnogo toga treba popraviti kako bi se smanjio veliki problem porodičnog nasilja i nasilja prema ženama”, zaključila je.
Problem nasilja u BiH
Psihologinja Emina Kučuk govorila je za Klix.ba o pitanju nasilja u našem društvu. Kako je istaknula, važno je govoriti o tome jer je pitanje nasilja u našem društvu i općenito kao globalnog konstrukta toliko složeno, multidimenzionalno, ukorijenjeno, normalizirano, da se ni na koji način ne može jednostavno niti objasniti ni predstaviti.
“Nikada u historiji ljudske prirode nije se desilo da nasilnik prestane biti nasilnik zato što ste ga lijepo zamolili da to ne bude. Ili zato što ste mu predočili sve racionalne, činjenične, golim okom očite dokaze, zašto to ne bi trebao biti ili zašto žrtva to ne zaslužuje”, kazala je.
Ističe da emocije koje postoje i koje se u nama bude, postoje da bi nam omogućile opstanak i preživljavanje. Navodi da je nasilje problem duboko ukorijenjen u sve sfere našeg društva.
Ističe da žrtva može napraviti žrtvu od sebe. Dodaje da nasilnik može percipirati sebe kao žrtvu jer nije dobio ono šta smatra da mu pripada.
“Nasilje je problem duboko ukorijenjen u sve sfere našeg društva. Mjerna jedinica za normaliziranost agresije i nasilja u našim životima je vrijeme provedeno u agresivnim i nasilnim odnosima i relacijama. Poslovnim, privatnim, porodičnim, prijateljskim, partnerskim. Zdrav oblik ponašanja podrazumijeva prepoznavanje nasilja u svim njegovim nijansama, jer nasilje je multidimenzionalni konstrukt, te postavljanje jasnih granica i napuštanje takvih odnosa.”, navodi.
Dodaje da ljudi pribjegavaju nasilju onda kad su nemoćni da svoje unutarnje strahove, frustracije ili druge emocije konvertuju u skladu s vlastitim kapacitetima.
“Jednostavno rečeno: Muškarac koji će tući i ubiti ženu je kukavica. Kukavica je kao zvijer koja napada kada nanjuši slabost. Slabost može značiti ekonomska, emotivna, egzistencijalna ovisnost o partneru ili bilo koja druga slabost u odnosu prema partneru. Po zastupljenosti nasilja svih oblika nad ženama, te kukavice jako dobro znaju koliko i kako je slab sistem i koliko njihovih ‘saučesnika’ se nalazi na visokim položajima u društvu. Fizički zlostavljači su u 99 posto slučajeva i psihički zlostavljači, koji se koriste manipulacijom koja za cilj ima da vas natjera da se osjećate kao da izgubite razum. Imate osjećaj kao da ne znate odakle svađe počinju i gdje završavaju i zašto. Ne znate gdje klupko počinje, gdje završava i stalno pokušavate odmotati i razumjeti nastali zaplet”, kazala je.
Kučuk dodaje da nasilnik može biti i osoba koja je zlostavljana od strane okoline ili vršnjaka, pa svoju žrtvu pronalazi u ženi, piše Klix.
“Nasilnici se odgajaju; tokom odgoja neko je usvojio nasilnički obrazac ponašanja koji nije adekvatno tretiran niti je adekvatno sankcionisan. Gledao je tretman oca prema majci ili okolini. Svim žrtvama nasilja, želim reći da uvijek postoji neko ko će ih razumjeti, da će ih voljeti, zaštititi. Budite hrabre, napustite nasilničke odnose. Ko god da je taj nasilnik u vašem životu”, zaključila je.
