Stres i probavni sistem usko su povezani putem tzv. crijevno-moždane ose. Stoga emocionalni pritisci i napetost mogu direktno utjecati na varenje i izazvati različite vrste nelagode u stomaku.
Kada smo pod stresom, tijelo aktivira takozvanu “fight or flight” reakciju. Tada se oslobađaju hormoni poput kortizola i adrenalina, koji usmjeravaju krv prema mozgu i mišićima, dok se protok krvi u probavnom sistemu smanjuje. Kao posljedica toga, varenje može postati sporije i manje efikasno.
Digestivni trakt na stres ne reaguje isto kod svih. Kod nekih ljudi probava se usporava, što dovodi do zatvora i nadutosti, dok se kod drugih ubrzava, pa se javljaju dijareja i češće pražnjenje crijeva. Ove promjene nastaju zbog izmijenjenih signala koje mozak šalje crijevima.
Hronični stres može povećati i lučenje želučane kiseline, što često uzrokuje žgaravicu, refluks i nadražaj sluznice želuca. Osim toga, stres utječe i na ravnotežu crijevne mikrobiote, smanjujući broj korisnih bakterija i omogućavajući razvoj onih štetnih, što dodatno narušava probavu i imunitet.
Pod utjecajem stresa crijeva mogu postati osjetljivija, pa se čak i normalni procesi varenja mogu doživljavati kao bolni. Tada se često javljaju grčevi, nadutost i osjećaj neprijatnosti, iako ne postoji jasno organsko oboljenje.
Probavni sistem posjeduje vlastiti nervni sistem, poznat kao enterični nervni sistem ili “drugi mozak”, koji je u stalnoj dvosmjernoj komunikaciji s mozgom. Zbog toga stres u mozgu lako djeluje na rad crijeva, dok problemi s probavom mogu dodatno pojačati osjećaj napetosti i stresa.
Stres može promijeniti i apetit te način ishrane. Neki ljudi gube volju za hranom, dok drugi jedu više nego inače, što dodatno opterećuje probavni sistem.
Zbog svega navedenog, pod stresom se često javljaju nadutost, osjećaj težine u stomaku, bolovi i grčevi, promjene u pražnjenju crijeva, mučnina, žgaravica i nelagoda nakon obroka, piše Avaz.
Pročitajte još:
