Direktor Federalnog zavoda za PIO/MIO Halil Subašić govorio je o posljednjim izmjenama Zakona o PIO/MIO, održivosti penzionog sistema u Federaciji BiH, ali i šta u suštini promjene znače za nove penzionere i koliko će primati minimalnu penziju po novom zakonu.
Subašić objašnjava da se najznačajnije izmjene u novim izmjenama Zakona odnose na izmjenu člana 79. Zakona, kojim je propisano da se penzije usklađuju dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula.
“Usklađivanje se vrši prema formuli koja kombinuje rast indeksa potrošačkih cijena i rast bruto plaća u Federaciji BiH, u omjeru 60:40 ili 40:60, ovisno od toga koji je pokazatelj povoljniji za penzionere. Nova formula za usklađivanje penzija u Federaciji BiH, koja kombinuje rast indeksa potrošačkih cijena i rast bruto plata u omjeru i uvijek primjenjuje najpovoljniji pokazatelj za penzionere, predstavlja jedno od najpravednijih rješenja u regionu. Ovaj model omogućava da penzije ne samo da prate inflaciju, nego i rast stvarnih prihoda u privredi, čime se znatno poboljšava zaštita položaja penzionera u FBiH u odnosu na klasične modele gdje se penzije usklađuju samo jednom godišnje ili samo prema jednom parametru (npr. inflaciji). Takav pristup rezultira većim i stabilnijim rastom penzija za korisnike, čime se Federacija BiH ističe u kontekstu zakonodavstva o penzijskom sistemu u okruženju”, navodi Subašić.
Podsjeća da je na osnovu ove odredbe, Upravni odbor Federalnog zavoda PIO/MIO donio je Odluku o akontativnom usklađivanju penzija od 1. januara 2026. godine u iznosu od 11,2%, na koju je Vlada FBiH dala saglasnost. Time je najniža penzija povećana sa 599,28 KM na 666,40 KM, a povećanje je primijenjeno već na isplatu penzija za januar 2026. godine, a koje će biti petog februara 2026. godine.
Nove minimalne penzije
“Nakon objave službenih podataka Federalnog zavoda za statistiku Upravni odbor će donijeti odluku o konačnoj stopi usklađivanja penzija počev od 01.01.2026. godine”, navodi Subašić.
Podsjetio je da je izmjenama člana 81. Zakona uspostavljen je novi sistem najniže starosne penzije, koji je direktno vezan za dužinu penzijskog staža i određuje se kao procenat prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine.
“Za osiguranike sa manje od 20 godina penzijskog staža propisano je da najniža starosna penzija ne može biti niža od 60% tog iznosa, dok se za osiguranike sa dužim stažom ovaj procenat postepeno povećava, sve do najmanje 95% za one sa 40 i više godina penzijskog staža. Ovo pravo se primjenjuje na sve korisnike čija je obračunata penzija niža od zakonom utvrđenog minimuma, čime se osigurava dodatna zaštita penzionera sa nižim primanjima. Zajamčena penzija pripada osiguranicima sa 40 i više godina staža osiguranja i iznosi 841,98 KM, a utvrđena je na osnovu prosječne penzije iz decembra 2024. godine, uvećane za sva pripadajuća povećanja”, navodi Subašić.
Ističe da kada je riječ o porodičnim i invalidskim penzijama, zakon garantuje isplatu najmanje 90% prosječne penzije, odnosno 651,57 KM, uz posebna pravila za korisnike koji pravo ostvaruju iza umrlog korisnika penzije, kojima se garantuje isplata najnižeg iznosa penzije koji je pripadao umrlom korisniku. Istovremeno, najviša penzija ograničena je na iznos pet najnižih penzija i trenutno iznosi 3.332 KM.
“Ovdje je potrebno naglasiti da penzija može biti veća od zakonskog minumuma. Konkretnije, ukoliko je osiguranik tokom 15 godina rada ostvarivao plaću u iznosu od dvije prosjećne plaće za svaku godinu rada, očekivana penzija za 15 godina staža bi bila u iznosu od 789 KM, za 20 godina rada, sa ostvarenim platama u navedenim iznosima, očekivana penzija bi iznosila 1052 KM, za 25 godina rada, sa tako ostvarenim godišnjim platama, očekivana penzija bi iznosila 1315 KM, za 30 godina rada, očekivana penzija bi iznosila 1578 KM, za 35 godina rada, očekivana penzija bi iznosila 1841 KM i za 40 godina staža, očekivana penzija bi iznosila 2104 KM”, objasnio je Subašić.
Ukupan broj penzionera koji su ostvarili pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja u 2025. godini, a nemaju navršenih 40 godina penzijskog staža iznosi 34.570, što je za 1,31% manje u odnosu na broj penzionera koji je po istom osnovu ostvario penziono pravo u 2024. godini.
“Tokom 2023. godine imali smo procentualno najveće povećanje broja penzionera koji su ostvarili pravo na penziju sa manje od 40 godina penzijskog staža i iznosio je 34.715 , što je za 25,83% više u odnosu na 2022. godinu. Osnovni razlog velikog povećanja je rješavanje velikog broja zaostalih predmeta koji su naslijeđeni iz proteklog perioda. Pojačanim angažmanom i unapređenjem poslovnih procesa u domenu rješavanja, uspjeli smo napraviti značajan iskorak u ovom segmentu”, kazao je Subašić.
Dalje ističe, da u kontekstu navedenog, tokom 2024. godine u pravo je uvedeno 35.027 penzionera po navedenim kriterijima. Navodi da su uspostavili kontinuitet rješavanja svih prispjelih zahtjeva iz tekuće godine uz smanjivanje broja predmeta iz ranijih perioda i taj kontinuitet nastojimo održati i u budućnosti.
“Broj novih penzionera koji su uvedeni u penziono pravo sa 40 godina staža osiguranja ili penzijskog staža iznosi 5.708, što predstavlja 16,51% ukupnog broja penzionera koji su stekli pravo na penziju tokom protekle godine. Isto tako, minimalnu penziju je u protekloj 2025. godini ostvarilo ukupno 11.527 korisnika, što je u odnosu na 2024. godinu manje za 5,78% kada je uvedeno u pravo 12.234 korisnika minimalne penzije. Imajući u vidu da određeni broj penzionera izađe iz prava (zbog smrti, zaposlenja i sl.), to se broj penzionera u 2025. godini povećao za 11.232”, kazao je Subašić.
Koliko će penzionera primati minimalne penzije po novom sistemu
“Naše projekcije pokazuju da će broj radnika, koji će primiti minimalne penzije u 2026. godini, biti približan broju ostvarenih minimalnih penzija u 2025. godini, odnosno okvirno 11.200 korisnika, što predstavlja oko 30 % od ukupnog broja novih penzionera koje ćemo uvesti u pravo tokom 2026. godine”, otkrio je Subašić.
Dalje otkriva da obzirom da je izmjenama i dopunama člana 81. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju predviđeno više kategorija minimalne penzije, prema podacima sa kojima raspolažemo 4.700 osoba sa ostvarenim penzijskim stažom do 20 godina će imati penziju od 434,38 KM u prvoj polovini 2026. godine, odnosno 456,10 KM nakon usklađivanja penzija od 01.07. ove godine.
“Dalje, 2.200 budućih penzionera, sa visinom penzijskog staža od 20-25 godina, će ostvariti pravo na penziju do 470,58 KM u prvom polugodištu ove godine, odnosno 494,11 KM do kraja godine. Ostale raspone od 542,78 KM do 687,77 KM u prvoj polovini godine će ostvariti ukupno 1.390 sadašnjih zaposlenika čiji se penzijski staž kreće u rasponu od 25-40 godina. Porodične i invalidske penzije, koje iznose 90% od prosječne penzije, prema našim prognozama, ostvarit će 1.687 budućih penzionera”, kazao je Subašić.
Također, naglašava, da se izmjenama zakona ne dira u stečena prava korisnika niti se mijenja način obračuna penzije koji pravo ostvaruju u 2026. godini. Penzija se i dalje obračunava prema važećoj formuli.
“Potrebno je istaći da su paralelno sa izmjenama Zakona o PIO, usvojena i tri zakona kojima se uređuje povoljnije penzionisanje određenih kategorija: dobitnika ratnih priznanja, branilaca i ratnih vojnih invalida. Ovim izmjenama omogućeno je ostvarivanje prava na penziju pod povoljnijim uslovima, uz garantovanu najnižu penziju u iznosu od 666,40 KM. Posebno je važno istaći da izmjene Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca omogućavaju korisnicima prijevremene povoljnije starosne penzije da od 1. januara 2026. godine istovremeno rade i primaju penziju, bez obustave isplate. Također, ratnim vojnim invalidima sa invaliditetom od 60% i više, utvrđenim isključivo po osnovu ranjavanja, omogućeno je, počev od 01.01.2026. godine, po navedenom osnovu i ostvarivanje prava na penziju”, objasnio je Subašić.
Koliko košta održavanje PIO/MIO sistema
“Posmatrajući period 2023-2025. godine kroz parametre broja penzionera i zaposlenih, te izdvajanja sredstava za servisiranje sistema penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji BiH dolazimo do sljedećih pokazatelja: broj penzionera u 2023. godini je iznosio 444.666, broj zaposlenih 541.261, dok je broj nezaposlenih lica evidentiranih u Zavodima za zapošljavanje iznosio je 273.229 što je predstavljalo te godine 1,22 zaposlena na jednog penzionera, odnosno 1,98 zaposlenih na jednog nezaposlenog”, kaže Subašić.
Dalje navodi da godinu dana kasnije, dakle krajem decembra 2024. godine imali smo u Federaciji BiH 453.900 penzionera, 551.839 zaposlenih i 256.274 nezaposlenih lica. Omjer broja zaposlenih i penzionera je ostao isti 1,22, dok je omjer zaposlenih porastao na 2,15 u odnosu na jednog nezaposlenog.
“U protekloj 2025. godini imamo sljedeću situaciju: broj penzionera je iznosio 465.392, broj zaposlenih 547.390 i nezaposlenih na evidencijama Zavoda za zapošljavanje 255.482. Omjeri: zaposleni/ penzioneri 1,17 i zaposleni/ nezaposleni 2,14. Broj penzionera u posljednje tri godine je porastao za 4,66%, dok se broj nezaposlenih smanjio za 6,50%. Potrebno je naglasiti kada bi teoretski zaposlili svih 255.482 nezaposlenih osoba, ukupan broj zaposlenih bi dosegao 802.872, što bi sa 465.392 penzionera dalo omjer od oko 1.72 zaposlena po penzioneru, što i dalje ispod minimuma od 2 zaposlenika na jednog penzionera”, kazao je Subašić.
Tvrdi da je Vlada Federacije BiH prepoznala ovaj strukturni problem, te se aktivno radi na reformi radnog zakonodavstva.
“Jedan od ključnih pravaca te reforme je liberalizacija uslova za zapošljavanje stranih radnika, kao i druge mjere koje imaju za cilj povećanje broja doprinosilaca u sistemu penzijskog i invalidskog osiguranja”, kazao je Subašić.
Navodi da je Federalni zavod PIO najveći budžetski korisnik i za servisiranje sistema penzijskog i invalidskog osiguranja potrebno je obezbijediti oko 50,0% ukupnih budžetskih sredstava Federacije BiH godišnje.
“U posljednje tri godine Zavod je imao ukupne rashode 3.237.838.599 KM u 2023. godini od čega je za isplatu penzija sa pratećim troškovima isplaćeno 98% sredstava. Tokom 2024. godine ukupno realizirani rashodi su iznosili 3.605.273.055KM i povećani u odnosu na godinu ranije za 11,35 %. Od ovog iznosa za isplatu penzija utrošeno je ukupno 98,77% sredstava. U protekloj 2025. godini očekujemo da će ukupni rashodi, nakon zaključivanja Završnog računa za proteklu godinu, iznositi oko 3,883 milijarde KM ili 277,7 miliona KM više o odnosu na 2024.godinu, što predstavlja povećanje od 6,31 %. U Budžetu Federacije BiH za 2026. godinu su planirana sredstva za 2026. godinu u ukupnom iznosu 4.421.722.787 KM, od čega je za isplatu i servisiranje penzija predviđeno 4.368.742.390 KM, odnosno 98,79%”, kazao je Subašić.
Prema Dokumentu Okvirnog budžeta za period od 2026. do 2028. godine predviđen je rast rashoda po stopi od 14,7% što znači da će trebati osigurati u Budžetu Federacije blizu 5,07 milijardi KM u 2027. godini, odnosno 5,60 milijardi KM u 2028 godini. Ulaziti u dugoročnije prognoze je nezahvalno, obzirom da veliki broj ekonomskih faktora utiče na kreiranje Budžeta Federacije BiH.
Ubrzavanje rada PIO/MIO
Subašić ističe da je u proteklom periodu napravljen značajan iskorak kada je riječ o rješavanju zaostalih predmeta.
“Na početku mandata zatekli smo više od 28.000 neriješenih zahtjeva, dok se danas taj broj kreće oko 14.000. Važno je naglasiti da mjesečni priliv novih zahtjeva iznosi približno 13.000 do 14.000, što znači da smo dostigli stanje redovnog rješavanja predmeta. U praksi to podrazumijeva da se većina zahtjeva rješava u zakonom propisanim rokovima, a često i prije isteka tih rokova, uz postojanje određenih izuzetaka. Ti izuzeci se prvenstveno odnose na složenije upravne postupke, naročito one sa inostranim elementom, gdje donošenje rješenja zavisi od dokumentacije ili podataka koje dostavljaju nosioci osiguranja iz drugih država, što neminovno može produžiti trajanje postupka. U tom kontekstu, ohrabrujemo naše korisnike da koriste mogućnosti koje pruža zvanična web stranica Federalnog zavoda, a posebno modul ‘Informacije o predmetima’, putem kojeg se mogu dobiti sve relevantne informacije o statusu vlastitog zahtjeva, ali i ukazati Zavodu na eventualno probijanje zakonskih rokova”, poručio je Subašić.
Subašić je kazao da su među prvim uspostavili institucionalnu saradnju sa IDEEA-om, čime su kroz aplikativna rješenja eliminisali potrebu za dostavljanjem CIPS prijave, rodnog lista, vjenčanog lista i izvoda iz matične knjige umrlih.
“Danas je prilikom podnošenja zahtjeva za penziju potrebno samo potpisati zahtjev i dostaviti dokaz o posjedovanju bankovnog računa ili izjavu o isplati putem pošte, čime je cijeli proces penzionisanja značajno pojednostavljen. Pravna pomoć redovno je dostupna u svim administrativnim službama Zavoda, te pozivamo osiguranike da je koriste i prije ispunjenja uslova za penzionisanje, kako bi na vrijeme uredili podatke u matičnoj evidenciji i izbjegli eventualne zastoje. Posebno bih istakao da smo uspješno objedinili baze podataka i uspostavili jedinstveno skladište – data warehouse. Time su stvoreni preduslovi za realizaciju već započetog projekta open web portala, putem kojeg će osiguranici moći provjeriti da li su im za sve periode rada uplaćeni doprinosi, izvršiti uvid u vlastitu matičnu evidenciju, ispisati listing staža, a u završnoj fazi dobiti i informativni obračun buduće penzije. Penzionerima će portal omogućiti uvid u rješenja, propise po kojima su prava ostvarena, kao i godine staža koje su uzete u obračun penzije”, kazao je Subašić.
Tvrdi da kada je riječ o finansijskoj stabilnosti, Fond PIO je stabilan. Sredstva za isplatu penzija osiguravaju se kroz Budžet Federacije BiH, a usvajanjem Budžeta ista su postala operativna, tako da će 5. februara 2026. godine biti izvršena isplata uvećanih penzija za 11,2%, piše Klix.
“Naš fokus u narednom periodu ostaje na daljem unapređenju kvaliteta usluga koje Zavod pruža kako penzionerima, tako i aktivnim osiguranicima. Izmjenama i dopunama Zakona u ovom obliku evidentni su napori Vlade i Parlamenta Federacije BiH, koji su u okolnostima smanjenja stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje pokazali visok stepen odgovornosti i političke hrabrosti, odlučivši se za značajno povećanje penzija, čime je poslana snažna poruka posvećenosti socijalnoj sigurnosti i zaštiti standarda penzionera”, zaključio je Subašić.
