Znate li u kojim godinama ljudi doživljavaju najveću sreću u životu?
Odgovor na pitanje u kojoj fazi života smo najsretniji pokušala je dati nedavna studija njemačkih i švicarskih istraživača.
Potraga za srećom univerzalna je zagonetka koja već dugo intrigira čovječanstvo. Nedavno istraživanje, koje su proveli naučnici iz Njemačke i Švicarske, donijelo je nove uvide u vezu između starosti i emocionalnog blagostanja, piše Krstarica.com.
Uz veliki uzorak od više od 460.000 učesnika iz različitih dijelova svijeta, istraživanje je analiziralo kako se osjećaj sreće mijenja kroz različite faze života.
Iako je riječ o subjektivnom i složenom stanju, na osjećaj sreće mogu utjecati i vanjski faktori, poput fizičke aktivnosti i društvenih kontakata.
Istraživanje se fokusiralo na tri ključne komponente subjektivnog blagostanja: zadovoljstvo životom, pozitivna i negativna emocionalna stanja. Rezultati pokazuju da sreća tokom života dostiže određeni vrhunac, ali se mijenja s godinama.
U kojoj fazi života smo najsretniji?
Tokom drugog djetinjstva, između devete i šesnaeste godine, sreća ima tendenciju opadanja. Fizičke i društvene promjene tipične za ovu fazu smatraju se glavnim uzrokom tog emocionalnog pada.
Pubertet dodatno pojačava emocije i često male probleme pretvara u velike izazove, što može iskriviti percepciju vlastitog blagostanja.
U mladosti se pozitivne emocije ponovo javljaju, ali ne zadugo. Unutrašnji konflikti i krize identiteta česti su, posebno u periodu prelaska u odraslo doba – fazi koju obilježava mješavina emocija, a koja se kasnije u zrelijim godinama često pretvara u melanholiju i nostalgiju.
Doba najveće sreće
Istraživanje pokazuje da se pravi vrhunac sreće javlja oko 70. godine života, kada pozitivna emocionalna stanja nadmašuju negativna.
Međutim, nakon tog perioda ta ravnoteža se postepeno narušava, pa se negativne emocije s godinama polako povećavaju, sve do oko 96. godine života.
Ipak, iako su rezultati istraživanja obuhvatni, oni se ne mogu jednako primijeniti na sve ljude. Lično zadovoljstvo životom može značajno varirati, jer na njega utiču individualni faktori poput finansijske stabilnosti i kvaliteta društvenih odnosa.
Zbog toga ovo istraživanje nudi vrijedan, ali ne i konačan odgovor na pitanje koje čovječanstvo prati kroz cijelu historiju – potragu za srećom.
Pročitajte još:
