Otvorenje proširene jedinice Kazneno-popravnog zatvora (KPZ) na Igmanu predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u okviru reforme zatvorskog sistema u Bosni i Hercegovini (BiH).
Nove prostorije dolaze u trenutku kada se institucije suočavaju s dugogodišnjim problemima prenatrpanosti. Nadležni ističu kako će ovaj objekat doprinijeti ne samo rasterećenju postojećih kapaciteta već i unapređenju procesa resocijalizacije.
U objektu A borave osuđene osobe, a zaključno sa 30. martom evidentiran je 31 osuđenik. Vrijeme provode na različite načine – imaju sobu za dnevne aktivnosti u kojoj igraju društvene ili gledaju TV. Primijetili smo da se TV nalazi i u zatvorskim ćelijama, a osim toga osuđenici vrijeme provode angažovani na poljoprivrednim, kulinarskim ili poslovima održavanja, a sve u sklopu zatvorskog kompleksa.
Osuđenicima je također dostupan mesdžid, odnosno prostorija za obavljanje vjerskih aktivnosti.
Posebna pažnja je posvećena mjerama osiguranja te su samo kompleks B i upravna zgrada “pokriveni” sa 140 kamera, a samu zgradu okružuje zid koji je u određenim dijelovima visok i više od pet metara.
Kada je riječ o kompleksu B, on je otvoren početkom ove godine, a ima kapacitet da primi 55 pritvorenika.
Međutim, centralni dio čini kompleks C koji će moći primiti 300 pritvorenika. Obišli smo svaki dio ovog kompleksa – od pritvorskih jedinica, kuhinje, medicinskog bloka pa sve do dijelova za obavljanje aktivnosti na otvorenom.
Povodom otvaranja nove jedinice na Igmanu razgovarali smo s direktorom KPZ-a Sarajevo Munibom Isakovićem koji nas je proveo kroz kompleks A u kojem borave osuđene osobe te kompleksa B u kojem borave pritvorenici, kao i kompleksa C koji je također namijenjen za pritvor.
Isaković nam je prilikom obilaska kazao kako će ovaj zatvor dobiti moderno opremljene pritvorske jedinice te da je preostalo da se realizuje tender za podno grijanje, koji je oboren jer je ponuđač ponudio cijenu veću od tražene.
“Dosad smo imali problem prilikom izvršavanja mjere pritvora jer su pritvorenici upućivani na izvršavanje mjere pritvora u Zenicu, to više neće biti slučaj i ovi kapaciteti će biti dovoljni. Kada sam imenovan 2023. godine pritvorski sistem je bio devastiran. Uspjeli smo da stvorimo uslove za izvršenje mjere pritvora izgradnjom ovih jedinica”, rekao je Isaković.
Kada je riječ o osuđenim i pritvorenim osobama, česta tema u javnosti je proces njihove resocijalizacije i rehabilitacije te smo obišli Sektor za tretman gdje se nalazi stručni tim uposlenika koji pomažu osuđenim osobama da se nakon odslužene kazne zatvora vrate “normalnom životu”.
Kako su nam objasnili, osim razgovora s psihologom, omogućene su i radne terapije gdje osobe često otkriju da posjeduju talente za koje dosad nisu znale.
Stručne osobe rade sa zatvorenicima isključivo u periodu njihovog boravka u zatvoru, nakon čega oni bivaju uvezani s nadležnim centrom za socijalni rad kako bi im se prilikom izlaska iz zatvora omogućio pronalazak posla. Da je to težak zadatak pokazuje i činjenica da je sve više osoba koje su povratnici u činjenju krivičnih djela.
S obzirom na to da prošireni zatvorski kapaciteti zahtijevaju i povećan broj osoblja, Isaković nam objašnjava da će biti potrebno izvršiti sistematizaciju kako bi se moglo adekvatno odgovoriti na postavljene zadatke.
Trenutno je raspisan konkurs za prijem devet novih uposlenika, ali taj broj nije dovoljan.
U planu su još dva projekta. Prvi se odnosi na priključenje KPZ-a na gradski vodovod gdje je ostvarena saradnja s Općinom Ilidža. Drugi projekat se odnosi na izgradnju sigurnosnog zida, a u toku je izrada planske dokumentacije.
“Osim ovog zida, svaki kompleks i objekat je zaštićen zidovima, a neki od njih iznose i više od pet metara”, objasnio nam je Isaković.
Na naše pitanje o krivičnim djelima zbog kojih se osuđenici nalaze u zatvoru, Isaković nam je kazao da je najčešće riječ o zloupotrebi narkotičkih sredstava te je istakao zabrinjavajući trend povećanog broja osuđenika za nasilje u porodici.
Za realizaciju ovog projekta uloženo je više od 20 miliona KM, od čega je iz budžeta Federacije Bosne i Hercegovine uloženo 11,7 miliona KM, dok je Evropska unija dala sredstva u iznosu od devet miliona KM, piše Klix.
