Povodom Svjetskog dana zdravlja, koji se obilježava 7. aprila, posebno se otvara pitanje kardiovaskularnih oboljenja, jednog od vodećih uzroka smrtnosti u Bosni i Hercegovini i svijetu.
Iako se često vjeruje da bolesti srca pogađaju uglavnom starije, ljekari upozoravaju da su sve češće pogođeni i mladi. Nezdrava ishrana, stres, fizička neaktivnost, pušenje i poremećen ritam sna samo su neki od faktora koji, upozorava prof. dr. Amra Macić-Džanković, ozbiljno ugrožavaju zdravlje srca i krvnih sudova.
Uoči Svjetskog dana zdravlja, prof. dr. Amra Macić-Džanković govorila je o tome koliko su kardiovaskularne bolesti ozbiljan problem u BiH, zašto sve više mladih ima probleme sa srcem, koji simptomi se najčešće zanemaruju i šta građani mogu učiniti kako bi zaštitili svoje zdravlje.
Ozbiljan problem koji ne jenjava
Kardiovaskularne bolesti i dalje predstavljaju jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova, kako u Bosni i Hercegovini, tako i globalno.
“Unatoč velikom razvoju kardiologije na svim poljima, smrtnost ostaje visoka i gotovo polovina svjetske populacije umire od kardiovaskularnih bolesti”, prof. dr. Amra Macić-Džanković
Dodaje da incidenca ne opada, posebno posljednjih godina, a tome doprinose sedentarni način života, epidemija gojaznosti, slabija fizička aktivnost, posebno kod mlađih osoba, upotreba raznih opojnih sredstava, pušenje, konzumacija energetskih pića, kao i neredovan i poremećen ritam sna.
Sve više mladih s visokim rizikom
Posebno zabrinjava to što se granica obolijevanja sve više pomjera prema mlađoj populaciji.
“Broj kardiovaskularnih bolesnika ostaje konstantno visok, uz spuštanje godina starosti obolijevanja i pojave riziko-faktora. Sve više mladih osoba su hipertoničari, dijabetičari, gojazne osobe sa lošim navikama ishrane, aktivnosti, pušenja i neredovnog sna”, ističe doktorica.
Takve navike, uz svakodnevni stres kojem su ljudi izloženi, značajno utječu na zdravlje srca i krvnih sudova.
“Zbog toga često u praksi susrećemo mlade ljude sa više riziko-faktora, a bez pozitivnog porodičnog opterećenja, koji u mladim godinama dožive kardiovaskularni incident”, upozorava.
Posebno naglašava učestalu pojavu srčanog udara, ali i moždanih udara, koji često ostavljaju ozbiljne posljedice po zdravlje, radnu sposobnost i kvalitet života.
Loša ishrana i stres ostavljaju posljedice
Na pitanje koliko stil života utječe na zdravlje srca, odgovor je, kaže, vrlo jasan: presudno.
“Preporuke za adekvatnu ishranu obuhvataju manje, česte obroke i mediteransku dijetu, više svježeg voća i povrća, mlado, bijelo meso i sireve, te unos veće količine tečnosti, najbolje vode”, prof. dr. Amra Macić-Džanković.
Ističe da treba izbjegavati zaslađene napitke i sokove, masnu, prerađenu i brzu hranu, crveno meso, kao i slane, dimljene i suhomesnate proizvode.
“Treba forsirati manje obroke, bez obilnih večera, uz dosta tečnosti i fizičke aktivnosti”, dodaje doktorica.
Zašto je visok krvni pritisak “tihi ubica”?
Hipertenzija, odnosno povišen krvni pritisak, danas se javlja i kod sve mlađih osoba, a dodatni problem je što često ostaje neprepoznata.
“Hipertenzija odnosno povišen krvni pritisak pojavljuje se u sve mlađoj populaciji, često neprepoznat i neadekvatno tretiran, sve do prvog incidenta. S pravom ga zovemo tihi ubica”, kaže doktorica.
Objašnjava da su simptomi često blagi i nespecifični.
“Nerijetko se pojavljuju samo minimalne subjektivne tegobe, obično glavobolja, lagani pritisak u grudima i osjećaj preskakanja srca, te zujanje u ušima”, navodi doktorica.
Zbog toga mladim ljudima posebno preporučuje preventivne kontrole.
“Savjetujem mladim ljudima da kontrolišu krvni tlak te obavljaju preventivne preglede, jer se komplikacije mogu spriječiti ili odgoditi, ali se terapija mora započeti i uzimati na vrijeme”, poručuje doktorica.
Simptomi koje ljudi prečesto ignorišu
Jedan od najvećih problema je, smatra, to što mnogi prve simptome ne shvate ozbiljno.
“Naša populacija često ignoriše prve, upozoravajuće simptome, posebno pojavu zamora, lagani bol u grudima u toku opterećenja, kao i nelagodu, pojavu boli nakon obroka ili pri izlasku na hladan zrak”, upozorava doktorica.
Dodaje da tegobe nekada mogu biti jedva izražene, ali da uprkos tome mogu biti najava ozbiljnog kardiovaskularnog incidenta.
“Iradijacija boli prema vratu, rukama, leđima ili gornjem stomaku, ponekada popraćena i mučninom te povraćanjem, mogu biti znaci bolesti krvnih sudova srca i predznak narednih dešavanja”, ističe.
Najčešći uzroci infarkta
Govoreći o uzrocima infarkta, prof. dr. Amra Macić-Džanković naglašava da je riječ o kombinaciji više faktora.
“Najčešći uzroci infarkta su stres i kumulativni efekat rizičnih faktora, u kojima bih značajno mjesto dala gojaznosti i sedentarnom načinu života, posebno kod menadžera”, kaže.
Među čestim uzrocima navodi i neprepoznatu hipertenziju, pušenje, dijabetes i povećane masnoće u krvi.
“Posebno holesterol, koji se također mora liječiti već od mlađe dobi”, prof. dr. Amra Macić-Džanković.-
Ko je najugroženiji?
Iako se često vjeruje da su bolesti srca rezervisane za starije, doktorica upozorava da su ugrožene sve starosne grupe.
“Ugrožene su sve starosne dobi. Starije osobe imaju starije krvne sudove, ali i razvijen kolateralni krvotok, zbog čega je ishod infarkta obično sa manje posljedica. Zato su mlađi ljudi izloženi masivnijim infarktima, skloniji su zloćudnim poremećajima ritma i često imaju lošiji ishod ili umiru iznenada”, upozorava doktorica.
Sjedilački način života povećava rizik
Nedostatak fizičke aktivnosti dodatno povećava rizik od obolijevanja.
“Sjedilački način života i slaba fizička aktivnost također pojačavaju rizik, posebno kod mladih pacijenata koji su pod stalnim stresom, imaju loš san ili su gojazni”, kaže doktorica.
Ističe da promjena životnih navika može donijeti značajno poboljšanje i smanjiti rizik.
Infarkt često ne počinje dramatično
Prvi simptomi infarkta nisu uvijek jaki i prepoznatljivi, zbog čega ih mnogi zanemare.
“Prvi simptomi infarkta često ostaju neprepoznati, posebno u grupi dijabetičara. Javlja se samo lagani bol u grudima, znojenje, ponekada bol u lijevom ramenu ili lijevoj ruci, a ako je infarkt zadnjeg zida – atipični bol u leđima, bol u želucu i nagon na povraćanje”, pojašnjava doktorica.
Posebno upozorava na dijabetičare, kod kojih simptomi mogu biti znatno blaži.
“Dijabetičari imaju tzv. autonomnu polineuropatiju i poremećen osjećaj boli, pa tegobe mogu biti izrazito blage”, ističe.
Veliki problem u praksi predstavlja i to što se pacijenti ljekaru javljaju tek kada stanje postane ozbiljno.
“Često se dešava da pacijenti ne stignu na vrijeme, tegobe ostanu neprepoznate, odbijaju otići na pregled ili u bolnicu, pa izgube dragocjeno vrijeme za primarnu koronarnu intervenciju koja spašava mišić i smanjuje veličinu infarkta i kasnije komplikacije”, upozorava.
Dodaje da među tim komplikacijama posebno prednjači pojava srčane insuficijencije.
Zablude koje mogu biti opasne
Doktorica upozorava i na niz pogrešnih uvjerenja o zdravlju srca.
“Najčešće zablude o zdravlju srca su da bolest napada samo starije osobe i da oni koji nemaju tegobe imaju zdravo srce, a bol u grudima nije jedini znak srčane bolesti”, kaže.
Naglašava da kardiovaskularne bolesti pogađaju i muškarce i žene, te da žene često imaju lošiji ishod uprkos liječenju.
Holesterol je bitan i mora se smanjiti adekvatnom terapijom jer je značajan riziko-faktor za ove bolesti. I umjerena fizička aktivnost, a ne ona maksimalna i iscrpljivanje, ima značajan preventivni učinak, savjetuje doktorica.
Poruka građanima: Male promjene znače mnogo
Za kraj, povodom Svjetskog dana zdravlja, profesorica šalje jednostavnu, ali važnu poruku građanima, piše N1 BiH.
“Moja poruka je da je zdravlje vašeg srca uglavnom u vašim rukama, male promjene u svakodnevnim navikama mogu spriječiti većinu kardiovaskularnih bolesti”, zaključuje prof. dr. Amra Macić-Džanković.
