Trgovska gora ponovo je u fokusu institucija Bosne i Hercegovine nakon što su u Novom Gradu predstavljene dosadašnje aktivnosti i naredni koraci u borbi protiv plana Hrvatske da na lokaciji Čerkezovac, uz samu granicu s BiH, izgradi odlagalište radioaktivnog i nuklearnog otpada. Poruka sa skupa bila je jasna, protivljenje ovom projektu ostaje jedinstven stav institucija, lokalnih zajednica i stručne javnosti u Bosni i Hercegovini.
Predstavnici institucija i ekspertskih timova upozorili su da Hrvatska već izvodi određene radove na području Trgovske gore, uključujući rušenje postojećih objekata i ravnanje terena, što u BiH smatraju preuranjenim potezima koji prejudiciraju ishod studije uticaja na životnu sredinu. Istaknuto je i da BiH, iako ugrožena strana, još čeka da zvanično dobije studiju kako bi je domaći stručnjaci mogli detaljno analizirati i osporiti argumentima.
Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik izjavio je da su Bosna i Hercegovina i Hrvatska dobile 180 pitanja u okviru postupka pred Espoo konvencijom, te da se u prvoj polovini maja očekuje rasprava u Ženevi. Naveo je da su, osim aktivnosti prema Espoo konvenciji, upućene i argumentovane predstavke prema Arhuškoj, Bernskoj i Helsinškoj konvenciji, sve s ciljem zaštite prava BiH i osporavanja izbora lokacije Čerkezovac za nuklearni objekat.
Prema iznesenim informacijama, završena su i terenska istraživanja, a privode se kraju laboratorijske analize koje, kako tvrdi bh. strana, dodatno potvrđuju da lokacija na Trgovskoj gori ne ispunjava uslove za izgradnju takvog objekta. Ti rezultati zasad neće biti javno objavljeni, kako ne bi bili iskorišteni od hrvatske strane prije zvaničnih postupaka. U pripremu argumentacije uključeni su i akademska zajednica, univerziteti, geološki i meteorološki zavodi, kao i resorna ministarstva iz Republike Srpske i Federacije BiH.
Koordinator pravnog i ekspertskog tima Borislav Bojić poručio je da BiH ima dovoljno kapaciteta da odgovori na naredne izazove, prije svega na analizu studije uticaja na životnu sredinu i nastup pred međunarodnim tijelima. Očekuje se da Hrvatska omogući i javne rasprave na teritoriji BiH, a među prijedlozima je da one budu organizovane u više općina i gradova pogođenog područja, uključujući Novi Grad, Kostajnicu, Dubicu, Prijedor, Sanski Most, Krupu i Bihać.
Sa skupa je poručeno i da je Parlamentarna skupština BiH još 2016. godine usvojila rezoluciju protiv izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori, čime je potvrđen jedinstven politički stav Bosne i Hercegovine. Učesnici su naglasili da ovo pitanje prevazilazi politiku i da se radi o zaštiti života, zdravlja, okoliša i budućnosti cijele regije uz rijeku Unu. Trgovska gora, kako je rečeno, ostaje crvena linija preko koje BiH ne smije preći.
Predstavnici civilnog društva i lokalnih zajednica upozorili su da borba još nije završena, ali su istakli da postoji razlog za oprezni optimizam zbog dosadašnje koordinacije institucija, naučne zajednice i međunarodnih aktivnosti. Ukoliko ne bude dogovora i ukoliko hrvatska strana nastavi s procedurama, u BiH smatraju da će naredni korak morati biti i pokretanje tužbe pred nadležnim sudovima kako bi se lokacija Trgovske gore trajno isključila iz planova za odlaganje radioaktivnog otpada.
