Federacija Bosne i Hercegovine suočava se sa kontinuiranim pogoršanjem demografske slike, a najnoviji podaci dodatno potvrđuju dubinu problema.
Prema informacijama Federalnog zavoda za statistiku, u februaru ove godine u svih deset kantona zabilježen je negativan prirodni priraštaj. Rođeno je 1.168 beba, dok su preminule 1.633 osobe, što znači da je prirodni priraštaj iznosio -465, uz vitalni indeks od svega 72.
Demografski analitičar Adnan Ferhatbegović u intervjuu za TVSA ističe da ovakvi podaci nisu iznenađenje, već očekivani nastavak dugogodišnjih negativnih trendova.
“To nije ništa novo, na to upozoravamo godinama. Nažalost, situacija se neće poboljšati ni u skorijoj budućnosti. Govorimo o negativnim trendovima koji će trajati decenijama”, naglašava Ferhatbegović.
Kao primarni uzrok depopulacije navodi masovno iseljavanje stanovništva. Prema podacima Eurostata, Bosnu i Hercegovinu godišnje napusti oko 40.000 ljudi.
“To je broj koji odgovara jednom punom stadionu Koševo. Kada znamo da se taj trend ponavlja iz godine u godinu, jasno je da se suočavamo sa ozbiljnim sistemskim problemom”, kaže Ferhatbegović.
Posebno zabrinjava činjenica da zemlju napuštaju uglavnom mladi i obrazovani ljudi, što dodatno slabi demografski i ekonomski potencijal države. Govoreći o odgovoru institucija, Ferhatbegović ocjenjuje da postojeće mjere nisu dale rezultate.
“Radi se uglavnom o mjerama na papiru, često populističke prirode. Ako vam iz zemlje odlazi 40.000 ljudi godišnje, a taj trend traje deset godina, jasno je da te mjere ne funkcionišu”, ističe.
Dodaje da se postojeće politike ne bave suštinskim uzrocima problema, prije svega iseljavanjem, već se fokusiraju na kratkoročna rješenja bez dugoročnog efekta. Ferhatbegović dovodi u pitanje i nivo uključenosti stručnjaka u kreiranje javnih politika.
“Ako imamo ovakve brojke godinama unazad, a bez konkretnih pomaka, jasno je da se ne radi dovoljno na sistemskom rješavanju problema”, navodi on.
Kroz komunikaciju sa regionalnim ekspertima koji se bave demografijom, zaključuje da je situacija u Bosni i Hercegovini čak složenija nego u državama regiona.
Za razliku od susjednih zemalja koje imaju razvijenije institucionalne okvire i aktivnije politike u oblasti demografije, Bosna i Hercegovina još uvijek nema adekvatan, koordiniran odgovor na ove izazove. Ukoliko se postojeći trendovi nastave, zemlja će se suočiti sa ozbiljnim posljedicama – od smanjenja radne snage do dodatnog pritiska na penzioni i zdravstveni sistem.
Stručnjaci upozoravaju da bez sveobuhvatne strategije koja će istovremeno adresirati ekonomske, socijalne i političke uzroke iseljavanja, kao i podršku porodicama i natalitetu, nije realno očekivati poboljšanje demografske slike. Kako zaključuje Ferhatbegović, “vrijeme za reakciju postoji, ali prostor za greške više ne postoji”.
