Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, 9. zul-hidže, odnosno, Jevmu-Arefe pada, sutra, u utorak, 26. maja, i to je dan kada sve hadžije, bez obzira ko su i odakle su, moraju boraviti na Arefatu.
Arafat je visoravan udaljena petneestak kilometara od svetog grada Mekke i mjesto središnjega obreda muslimanskog hodočašća (wuquf ili stajanje na ‘Arafatu), gdje hodočasnici u ibadetu provode cijeli dan.
Boravak na Arefatu je centralni hadžski obred i glavni sastavni dio obreda hadža.
Arefat je mjesto na koje 9. zul-hidždžeta pruža najbližu i najsličniju sliku Sudnjeg dana. Naime, nekoliko miliona hadžija u istoj odjeći kao i na Sudnjem danu, u bijelim ihramima, okrenuti su prema brdu Allahove milosti – Džebeli-rahmetu i cijeli dan spominju, slave i veličaju i dovu Svevišnjem, Allahu, dž.š., upućuju. Arefat je mjesto na kome se u jednom danu prouči najviše tekbira, telbija i dova.
Post dana Arefata iskupljuje grijehe počinjene u prethodnoj i narednoj godini.
Vjerovjesnik, a.s, je rekao: “Nema nijednog dana u kojem Allah oslobodi više ljudi od Vatre od dana Arefata. On se približi i hvali se Svojim melekima: ‘Šta žele ovi?’ ”
Od sabahskog farza na dan Arefata počinje se sa učenjem tekbiri-tešrika, objavila je Uprava za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
Ovaj tekbir se nastavlja učiti nakon svakog farz-namaza do iza ikindijskog farza četvrtog dana Kurban-bajrama. Učenje ovog tekbiri-tešrika je vadžib u našem mezhebu. To znači da trebamo učiti: Allahu ekber, Allahu ekber, la ilahe illellahu vallahu ekber, Allahu ekberu ve lillahil-hamd“, poslije svakog farz-namaza od Dana Arefata nakon farza sabah-namaza pa sve do četvrtog dana Kurban-bajrama zaključno sa ikindija-namazom.
Allahov Poslanik je izrekao svoj poznati govor na Oproštajnom hadžu kad je prije podne stigao na Arefat. Taj oproštajni govor je za muslimane jedna vrsta povelje o univerzalnim obavezama i ljudskim pravima.
Stajanje na Arefatu svojevrsna anticipacija Sudnjeg dana, ali i najveći masovni skup predstavnika muslimana iz cijeloga svijeta. Iako su im različiti jezici, boja kože, porijeklo, kultura i geografska područja s kojih dolaze, na Arefatu sve hadžije zajednički dijele jedinstvena vjerovanja, osjećanja, želje i dove, piše Raport.
