Iako starenje obično doživljavamo kao spor i postepen proces, naučna istraživanja pokazuju da to nije uvijek tako.
Studija iz 2024. godine, koja se bavila molekularnim promjenama povezanim sa starenjem, otkrila je da ljudi prolaze kroz dva perioda naglog ubrzanja starenja: prvi u prosječnoj dobi od 44 godine, a drugi oko 60. godine, piše ScienceAlert.
Dva nagla skoka u procesu starenja
Genetičar Michael Snyder sa Univerziteta Stanford objasnio je u augustu 2024. godine, kada je istraživanje objavljeno, da se u tijelu događaju dramatične promjene.
“Ne mijenjamo se samo postepeno s vremenom, događaju se i neke zaista dramatične promjene. Pokazalo se da su srednje četrdesete, kao i rane šezdesete, periodi dramatičnih promjena. To vrijedi bez obzira na to koju vrstu molekula posmatramo”, rekao je Snyder.
Starenje je složen proces povezan s povećanim rizikom od različitih bolesti. Snyder i njegovi saradnici istraživali su biologiju starenja kako bi bolje razumjeli promjene koje se događaju u organizmu, s ciljem efikasnijeg ublažavanja i liječenja stanja povezanih sa starenjem.
Sveobuhvatna analiza promjena u tijelu
Naučnici su pratili grupu od 108 odraslih osoba koje su tokom nekoliko godina redovno davale biološke uzorke. Istraživači su primijetili da se kod nekih bolesti, poput Alzheimerove i kardiovaskularnih bolesti, rizik ne povećava postepeno s vremenom, nego naglo raste nakon određene dobi. Zbog toga su odlučili detaljnije proučiti biomarkere starenja kako bi utvrdili koje su promjene s tim povezane.
Koristeći prikupljene uzorke, tim je pratio različite vrste biomolekula, uključujući RNA, proteine, lipide te mikrobiom iz crijeva, kože, nosa i usne šupljine. Ukupno su analizirali 135.239 bioloških karakteristika. Svaki učesnik u prosjeku je dao 47 uzoraka tokom 626 dana, a prikupljeno je više od 246 milijardi podataka koje su istraživači zatim analizirali tražeći obrasce promjena.
Nekoliko ranijih studija također je utvrdilo nelinearne promjene u molekulama povezanim sa starenjem kod štakora i ljudi, dok su istraživanja na vinskim mušicama, miševima i zebricama ukazala na postepen proces starenja kod tih vrsta.
Šta se događa u 40-im i 60-im godinama?
Snyder i njegov tim primijetili su izraženu promjenu u količini mnogih molekula u ljudskom tijelu u dvije različite faze. Oko 81 posto svih proučavanih molekula pokazalo je promjene tokom jedne ili obje te faze. Promjene su dosegle vrhunac sredinom 40-ih, a zatim ponovo početkom 60-ih godina, s nešto drugačijim profilima.
Vrhunac sredinom 40-ih pokazao je promjene u molekulama povezanim s metabolizmom lipida, kofeina i alkohola, kao i s kardiovaskularnim bolestima te disfunkcijama kože i mišića.
Vrhunac početkom 60-ih bio je povezan s metabolizmom ugljikohidrata i kofeina, kardiovaskularnim bolestima, kožom i mišićima, regulacijom imuniteta i funkcijom bubrega.
Menopauza nije jedini faktor
Prvi vrhunac, onaj sredinom 40-ih, događa se u periodu kada žene obično ulaze u menopauzu ili perimenopauzu. Ipak, istraživači su isključili taj faktor kao glavni uzrok jer su i muškarci u istoj dobi doživjeli značajne molekularne promjene.
“To sugerira da, iako menopauza ili perimenopauza mogu doprinijeti promjenama uočenim kod žena u srednjim četrdesetima, vjerovatno postoje i drugi, značajniji faktori koji utječu na te promjene kod oba spola. Utvrđivanje i proučavanje tih faktora trebalo bi biti prioritet za buduća istraživanja”, objasnio je Xiaotao Shen, prvi autor studije i bivši istraživač sa Stanforda.
Istraživači napominju da je uzorak ispitanika bio relativno malen te da su testirali ograničene biološke uzorke osoba u dobi između 25 i 70 godina. Buduća istraživanja mogla bi detaljnije ispitati ovaj fenomen na širem uzorku ispitanika kako bi se bolje razumjelo kako se ljudsko tijelo mijenja s vremenom.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Aging, navodi Fokus.
Pročitajte još:
