Većina ljudi vjeruje da je za čist dom potrebno više vremena, skuplja sredstva ili češće ribanje. Međutim, problem nije u tome koliko čistimo, nego kako to radimo.
Jedna od najčešćih grešaka jeste brisanje prašine suhom krpom. Iako na prvi pogled izgleda da je površina očišćena, veliki dio sitnih čestica zapravo samo završi u zraku i ubrzo se ponovo spusti na namještaj. Krpa od mikrovlakana, lagano navlažena vodom, mnogo efikasnije zadržava prašinu i sprečava njeno raspršivanje po prostoriji.
Mnogi također prvo usisavaju podove, a tek potom brišu police, stolove i druge površine. Na taj način prašina koja padne tokom brisanja ponovo završi na podu koji je već očišćen. Profesionalci zato preporučuju da se čišćenje uvijek obavlja od vrha prema dnu. Još jedna navika koja može stvoriti dodatni posao jeste korištenje prevelike količine sredstva za čišćenje. Više deterdženta ne znači nužno i bolji rezultat. Naprotiv, višak proizvoda često ostavlja tanki ljepljivi sloj na kojem se prašina, masnoća i prljavština kasnije još brže skupljaju.
Posebnu pažnju zaslužuju i kuhinjske krpe i spužvice. Iako izgledaju čisto, one mogu sadržavati veliki broj bakterija ako se ne mijenjaju ili peru dovoljno često. Stručnjaci savjetuju da se krpe peru na višim temperaturama, a spužvice redovno zamjenjuju novima. Malo ko razmišlja i o filterima u usisivačima, klima-uređajima ili pročistačima zraka. Kada se zaprljaju, njihova efikasnost značajno opada, a dio prašine i alergena može se vraćati u prostoriju umjesto da bude uklonjen.
Na kraju, jedna od najpodcjenjenijih navika jeste redovno provjetravanje. Nekoliko minuta svježeg zraka dnevno može pomoći u smanjenju vlage, neugodnih mirisa i koncentracije sitnih čestica koje se nakupljaju u zatvorenim prostorima, piše Radio Sarajevo.
Pročitajte još:
