Dvije pacijentice s istom dijagnozom karcinoma dojke danas ne moraju imati istu bolest, niti će nužno primati istu terapiju. Razlike u molekularnim karakteristikama tumora mogu značajno uticati na tok bolesti, odgovor na liječenje i konačni ishod. Ovo je ključna poruka javnog predavanja prof. dr. sc. Semira Vranića, dr. med., dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), održanog u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine pod nazivom „Moderna dijagnostika karcinoma dojke: biomarkeri i najnovija WHO klasifikacija (6. izdanje, IARC, Lyon, 2026)“.
U javno predavanje prisutne je uvela akademkinja Lidija Lincender-Cvijetić, istaknuvši značaj savremenih istraživanja u oblasti patologije i onkologije te doprinos profesora Vranića međunarodnim projektima koji oblikuju savremene dijagnostičke standarde.
Karcinom dojke danas je najčešći maligni tumor kod žena u svijetu. Svake godine u svijetu oboli oko 2,5 miliona žena, a procjene ukazuju da bi se taj broj do 2050. godine mogao udvostručiti i dostići čak pet miliona novih slučajeva godišnje. U Bosni i Hercegovini svake godine bilježimo oko 1.539 novih slučajeva, a smrtnost iznosi oko 564 pacijentice godišnje, što znači da bolest fatalno završi u gotovo trećini slučajeva. Ovi podaci dodatno naglašavaju koliko su napredak u dijagnostici i pristup novim terapijama od životne važnosti.
Govoreći o najznačajnijim promjenama u dijagnostici karcinoma dojke u posljednjih pet godina, profesor Vranić posebno je izdvojio proširenje primjene *HER2 biomarkera, što je otvorilo nove mogućnosti liječenja za znatno veći broj pacijentica.
„Ranije je anti-HER2 terapija bila namijenjena uglavnom pacijenticama s HER2 pozitivnim karcinomom dojke. Danas su terapijska meta i tumori s niskom i ultra niskom ekspresijom HER2 receptora, što je broj potencijalnih kandidata za ovu vrstu liječenja povećalo sa približno 15–20 % na gotovo 50 % pacijentica”, istakao je Vranić.
Ovaj napredak je posebno značajan jer pacijentice s takozvanom HER2-low i HER2-ultra-low ekspresijom, koje su ranije bile isključene iz ciljane terapije, sada mogu imati pristup lijekovima koji djeluju direktno na HER2 receptor, čime se njihove šanse za uspješno liječenje znatno poboljšavaju.
Nova WHO/IARC klasifikacija: preciznost kao temelj liječenja
Posebnu pažnju profesor Vranić posvetio je novom, šestom izdanju WHO/IARC klasifikacije tumora dojke – publikacije čijoj je izradi i sam dao značajan doprinos, a koja je upravo u završnoj fazi štampanja.
„Svjetska zdravstvena organizacija kroz ovu klasifikaciju nastoji učiniti dijagnostiku što preciznijom i egzaktnijom kako bi terapija bila što prikladnija za svakog pacijenta. Budući da je dijagnostika jedan od ključnih koraka u liječenju karcinoma dojke, unapređenje klasifikacije direktno doprinosi i boljim ishodima liječenja”, naglasio je.
Novo izdanje donosi jasnije smjernice za dijagnostiku na malim uzorcima tkiva, uvodi posebno poglavlje posvećeno primjeni vještačke inteligencije u patologiji te detaljno razrađuje izvještavanje u kliničkoj praksi, s posebnim naglaskom na koordinaciju između radiologa i patologa.
Vještačka inteligencija preuzima ulogu u dijagnostici dojke
Jedno od najznačajnijih obilježja savremene onkologije jeste ubrzana digitalizacija patoloških laboratorija i sve šira primjena vještačke inteligencije (AI). Patolozi danas sve više rade s digitalnim preparatima na velikim ekranima umjesto s tradicionalnim mikroskopima, a cijeli dijagnostički proces postaje automatizovaniji i efikasniji. Ovaj proces intenzivno traje od 2015. godine i donio je značajne prednosti: dijagnostičari nisu vezani za jedno mjesto, mogu se prijaviti i raditi s bilo koje lokacije, a kvalitet je jednako vrijedan tradicionalnom mikroskopskom pregledu.
U SAD-u su već odobreni prvi AI alati za dijagnostiku karcinoma dojke. Vještačka inteligencija se primjenjuje u gradiranju tumora, kvantitativnoj analizi biomarkera, detekciji mikrometastaza u limfnim čvorovima, kao i u predikciji ponašanja bolesti, što kliničarima pruža dragocjene informacije pri donošenju terapijskih odluka. Ipak, profesor Vranić naglasio je da AI u dijagnostičkoj patologiji uvijek mora imati i završnu potvrdu od strane patologa: „Zadnju riječ i dalje ima ljudski mozak, koji mora odobriti ono što je AI sugerirao.”
Personalizirana medicina: više nije budućnost
Profesor Vranić istakao je da je personalizirana onkologija već postala stvarnost u savremenom liječenju malignih bolesti.
„Mi više ne govorimo o budućnosti precizne medicine, mi u njoj već živimo. Terapija karcinoma dojke danas se u značajnoj mjeri prilagođava molekularnim karakteristikama tumora, a biomarkeri imaju ključnu ulogu u donošenju terapijskih odluka”, rekao je.
Odgovarajući na pitanje da li dvije žene s istom dijagnozom karcinoma dojke mogu imati potpuno različite bolesti, Vranić je bio jasan: „Dvije pacijentice mogu imati dijametralno suprotne molekularne karakteristike, različito kliničko ponašanje bolesti, različit odgovor na terapiju i na kraju različit ishod liječenja. Upravo zato precizna dijagnostika danas ima presudnu ulogu u onkologiji.”
Posebno je ukazao i na specifičnosti karcinoma dojke s niskom ekspresijom estrogenskog receptora, agresivnijeg oblika bolesti koji se češće javlja kod mlađih žena i nosi veći rizik od recidiva u prvih pet godina, te zahtijeva posebnu pažnju patologa pri izvještavanju.
Pojašnjenje pojma:
*HER2 (Human Epidermal Growth Factor Receptor 2) je protein koji se nalazi na površini ćelija i učestvuje u njihovom rastu i dijeljenju. Kod dijela pacijentica s karcinomom dojke, tumor proizvodi previše HER2 proteina. Takvi tumori obično rastu brže, ali se mogu liječiti posebnim ciljanim lijekovima koji djeluju upravo na HER2 receptor. Zbog toga je određivanje HER2 statusa jedan od najvažnijih testova u dijagnostici karcinoma dojke, jer pomaže ljekarima da odaberu najefikasniju terapiju. Najnovija istraživanja pokazala su da korist od anti-HER2 terapije mogu imati ne samo pacijentice s visokim nivoom HER2, nego i one s niskom (HER2-low) ili vrlo niskom (HER2-ultra-low) ekspresijom ovog proteina, što je značajno proširilo broj žena koje mogu dobiti ciljanu terapiju.
Cijelo predavanje dostupno je na YouTube kanalu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
