Bosna i Hercegovina se u posljednjih petnaestak godina više puta našla u fokusu međunarodnih finansijskih institucija zbog slabosti u sistemu za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Taj nadzor, koji se najčešće vezuje za FATF (Radnu grupu za finansijsku akciju), nije sankcija u klasičnom smislu, ali jeste ozbiljan signal da država ima strukturne nedostatke koje mora otkloniti kroz konkretne reforme.
Prvi širi okvir tog međunarodnog praćenja dolazi kroz MONEYVAL, tijelo Vijeća Evrope koje je još u periodu od 2009. do 2014. godine upozoravalo da BiH mora ojačati zakonodavni i institucionalni okvir u oblasti finansijskog nadzora. U tim ranim fazama naglasak je bio na slaboj koordinaciji institucija, nedovoljno razvijenim kontrolnim mehanizmima i potrebi da se sistem uskladi s međunarodnim standardima.
Nekoliko godina kasnije, oko 2015. godine, BiH ulazi u formalni FATF režim pojačanog nadzora. Tada su već jasno identifikovani strateški nedostaci u sistemu za sprečavanje pranja novca, ali i u sposobnosti države da ih dosljedno primjenjuje u praksi. FATF tada postavlja akcioni plan koji je podrazumijevao zakonodavne izmjene, jačanje finansijskog nadzora i unapređenje saradnje između nadležnih institucija.
Dosljednost u provođenju reformi
U naredne dvije godine, 2016. i 2017., BiH provodi niz reformi koje su na papiru predstavljale značajan iskorak. Usvojeni su i izmijenjeni ključni zakoni, ojačane su pojedine institucije, a saradnja između regulatornih tijela postepeno je unaprijeđena. Međutim, međunarodne procjene su u tom periodu i dalje naglašavale da je najveći izazov ostajao u stvarnoj primjeni zakona, a ne u njihovom donošenju.
Prekretnica dolazi u februaru 2018. godine, kada FATF donosi odluku da je Bosna i Hercegovina otklonila strateške nedostatke u svom AML/CFT sistemu. Time je zemlja skinuta sa liste jurisdikcija pod pojačanim nadzorom i vraćena u standardni režim međunarodnog praćenja. Uslijedio je period stabilizacije, koji je dodatno ojačan i odlukom Evropske komisije 2020. godine da BiH ukloni sa liste visokorizičnih zemalja u oblasti pranja novca.
BiH i FATF: ciklus nadzora, reformi i povrataka pod monitoring
Bosna i Hercegovina se u posljednjih petnaestak godina više puta nalazila u režimu pojačanog međunarodnog nadzora u oblasti borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma. FATF sistem ne predstavlja sankciju, nego mehanizam kroz koji se države stavljaju pod monitoring dok ne otklone strateške slabosti u finansijskom sistemu.
Preokret i povratak pod međunarodnu kontrolu
Ipak, taj period nije donio trajno zatvaranje reformskog ciklusa. Već u narednim godinama, posebno od 2023. i 2024., međunarodne evaluacije ponovo počinju bilježiti usporavanje reformi, neujednačenu primjenu propisa i slabosti u institucionalnoj koordinaciji. Upozorenja su se postepeno pojačavala, uz ocjenu da BiH ponovo zaostaje u implementaciji standarda koje FATF zahtijeva.
Tokom 2025. godine zemlja ulazi u novi posmatrački, odnosno monitoring režim, što je u praksi predstavljalo posljednju fazu upozorenja prije formalnog vraćanja na sivu listu. Taj period bio je zamišljen kao prostor za ubrzano provođenje preporučenih mjera i jačanje sistema finansijskog nadzora.
Međutim, u junu 2026. godine FATF ponovo stavlja Bosnu i Hercegovinu na listu jurisdikcija pod pojačanim nadzorom. Time se zatvara još jedan ciklus u kojem zemlja prolazi put od identifikacije slabosti, preko reformi i privremenog skidanja sa liste, do ponovnog povratka pod međunarodnu kontrolu.
Ovakav obrazac pokazuje da se ključni problem ne nalazi samo u zakonodavnom okviru, nego u kontinuitetu njegove primjene i sposobnosti institucija da reforme pretvore u trajnu praksu. Upravo tu, u raskoraku između usvojenih standarda i njihove stvarne provedbe, leži razlog zbog kojeg se Bosna i Hercegovina iznova vraća u režim pojačanog FATF nadzora.
Na kraju, ovaj ciklus ne govori samo o tehničkom finansijskom nadzoru, nego i o širem pitanju institucionalne dosljednosti. Jer u sistemu kakav FATF mjeri, zakon nije cilj sam po sebi, on je tek početak procesa koji mora trajati i onda kada međunarodni nadzor privremeno prestane, piše N1 BiH.
