Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni i veliki deficit koji Bosna i Hercegovina ima na tom polju ponovo otvaraju pitanje mogućnosti povećanja domaće proizvodnje, posebno u sektorima u kojima Bosna i Hercegovina raspolaže prirodnim resursima i potencijalom za veći izvoz.
Smanjenje uvozne zavisnosti i povećanje izvoza, prema ocjenama privrednika, zahtijevali bi snažniju podršku domaćoj proizvodnji, veća ulaganja u prerađivačku industriju i poljoprivredu, kao i bolje povezivanje domaćih proizvođača s izvoznim tržištima.
Posebno zabrinjava podatak iz posebne analize Vanjskotrgovinske komore BiH koji ukazuje da je vrijednost uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u prvih šest mjeseci 2026. iznosila oko 2,4 milijarde KM, dok je izvoz te grupe proizvoda iznosio višestruko manje – 579.194.040 KM.
Takav odnos pokazuje da domaća proizvodnja i dalje ne uspijeva u dovoljnoj mjeri zadovoljiti potrebe bh. tržišta, ali ni ostvariti veći plasman domaćih proizvoda na strana tržišta.
Skupi lijekovi
Generalno gledano, Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci 2026. godine uvezla robu vrijednu 15,80 milijardi KM, dok je izvoz iznosio 9,06 milijardi KM. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene u tom periodu dostigao je 24,86 milijardi KM, a deficit 6,74 milijarde KM, objavila je Vanjskotrgovinska komora BiH.
Brojke za prvo polugodište pokazuju, dakle, da je BiH i dalje snažno oslonjena na uvoz.
Među 20 najznačajnijih uvoznih proizvoda, koji su u prvih šest mjeseci zajedno vrijedili 5,34 milijarde KM, odnosno 34 posto ukupnog uvoza, na prvom mjestu bila su naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala – 1,40 milijardi KM.
Slijede putnički automobili – 671,2 miliona KM i lijekovi – 444,8 miliona KM.
I struja iz uvoza
VTK među vodećim uvoznim proizvodima navodi i aluminij u sirovim oblicima, bakrenu žicu i električnu energiju. Komora navodi da uvoz električne energije potvrđuje potrebu za nadoknadom domaće proizvodnje, no u svojoj objavi o vanjskotrgovinskoj razmjeni za prvo polugodište VTK ne navodi pojedinačnu vrijednost njenog uvoza.
Međutim, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (BHAS) evidentirala je za januar – maj 2026. godine 166,907 miliona KM uvoza električne energije.
Zavisni od drugih tržišta
Iz VTK ističu da analizirajući uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu posljednjih nekoliko godina, vidimo da je on u najvećem dijelu orijentisan na uvozu: žitarica, mesa, alkoholnih i bezalkoholnih pića, hrane za životinje i južnog voća.
– Ne možemo zanemariti ni ostale kategorije proizvoda, jer je tržište u BiH u velikoj mjeri zavisno od drugih tržišta – navode iz VTK, prenosi Avaz.
