Bankarski sektor Federacije BiH nastavio je snažno rasti u prvoj polovini 2026. godine. Banke su povećale kreditni portfolio, depozite i imovinu, dok je svih 13 komercijalnih banaka prvo polugodište završilo u plusu. Iza neto dobiti od 321,9 miliona KM, međutim, posebno se izdvajaju dva izvora prihoda – kamate i naknade, pri čemu značajan dio novca dolazi upravo od stanovništva
Prema najnovijoj Informaciji Agencije za bankarstvo FBiH (FBA), koju je analizirala Akta.ba, ukupna imovina 13 komercijalnih banaka dostigla je 37,8 milijardi KM, što je za 2,8 milijardi KM ili 8,1 posto više nego na kraju prošle godine. Krediti čine gotovo 62 posto ukupne imovine, dok depoziti predstavljaju čak 81 posto izvora finansiranja banaka.
Neto dobit sektora u prvih šest mjeseci iznosila je 321,9 miliona KM, a sve banke poslovale su pozitivno. Istovremeno, kapital sektora povećan je na 4,7 milijardi KM. Banke su tokom ovog perioda isplatile i 186 miliona KM dividendi.
Građani i dalje važan izvor bankarskih prihoda
Posebno je zanimljiva struktura prihoda.
Kod prihoda od kamata, čak 49,6 posto dolazi od stanovništva, dok privatna preduzeća učestvuju sa 27,6 posto. Vladine institucije čine još 11,5 posto kamatnih prihoda.
Slična slika vidljiva je i kod bankarskih naknada. Prihodi od naknada i provizija povećani su za 20 miliona KM, odnosno 6,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Najveći dio ovih prihoda banke ostvaruju kroz kartično poslovanje, koje čini 30,8 posto ukupnih prihoda od naknada i provizija. Slijede naknade po računima sa 21,6 posto, unutrašnji platni promet sa 12,9 posto te inostrani platni promet sa 11,1 posto.
I ovdje su građani najveći pojedinačni izvor – od stanovništva dolazi 41,9 posto prihoda od naknada, a od privatnih preduzeća 39,6 posto.
Kompanije ubrzale zaduživanje
Još jedan važan trend je ubrzavanje kreditiranja.
Ukupni krediti banaka dostigli su 23,4 milijarde KM, što je oko 1,76 milijardi KM više nego na kraju 2025. godine.
Za razliku od nekih ranijih perioda u kojima je rast kreditiranja snažno nosilo stanovništvo, u prvih šest mjeseci 2026. brže su rasli krediti pravnim licima.
Krediti stanovništvu dostigli su 11,4 milijarde KM i povećani su za oko 700 miliona KM ili 6,5 posto. Krediti pravnim licima iznose 12 milijardi KM i povećani su za čak 1,1 milijardu KM ili 9,6 posto.
Najveći pojedinačni segment poslovnog kreditiranja čine privatna preduzeća i društva, čija su zaduženja porasla sa 8,87 na 9,81 milijardu KM, odnosno za približno 935 miliona KM.
To je jedan od podataka koji je za poslovni portal možda i značajniji od same bankarske dobiti – privreda je za samo šest mjeseci povećala kreditnu izloženost prema bankama za gotovo milijardu KM.
Građani duguju 11,4 milijarde KM
I zaduženost stanovništva nastavlja rasti. Od ukupnih 11,4 milijarde KM kredita građanima, čak 8,4 milijarde KM odnosi se na kredite za opću potrošnju, dok stambeni krediti iznose oko 2,9 milijardi KM.
Unutar kredita za opću potrošnju dominiraju nenamjenski potrošački krediti. Njihova vrijednost dostigla je 6,73 milijarde KM, što predstavlja gotovo 80 posto ove kategorije.
Zanimljiv je i rast hipotekarnih kredita unutar kategorije opće potrošnje – sa 910,8 miliona na nešto više od milijardu KM, odnosno za oko 11 posto u samo šest mjeseci.
Krediti građana rastu brže od njihove štednje
Istovremeno, građani u bankama imaju više novca nego što bankama duguju.
Ukupni depoziti stanovništva dostigli su 15,1 milijardu KM, dok njihova štednja iznosi 14,26 milijardi KM. Međutim, krediti stanovništvu u prvih šest mjeseci povećani su za 6,6 posto, a depoziti za 4,4 posto.
Zbog toga je odnos kredita i depozita stanovništva povećan sa 74 na 75 posto, dok je odnos kredita i štednje porastao sa 79 na 80 posto.
Na nivou cijelog bankarskog sektora depoziti su dostigli rekordnih 30,67 milijardi KM, što je za oko 2,22 milijarde KM više nego krajem prošle godine.
Najveći rast nije došao od stanovništva, nego od vladinih institucija. Njihovi depoziti povećani su sa 3,62 na čak 4,88 milijardi KM, odnosno za približno 35 posto. Depoziti privatnih kompanija, s druge strane, gotovo su stagnirali – porasli su sa 6,94 na sedam milijardi KM.
Više kredita, ali manje problematičnih plasmana
Snažan kreditni rast za sada nije praćen pogoršanjem kvaliteta portfolija.
Nekvalitetni krediti (NPL) iznose 436,4 miliona KM i čine svega 1,9 posto ukupnog kreditnog portfolija, što je za 0,4 procentna poena manje nego krajem 2025. godine.
Kod pravnih lica stopa NPL-a iznosi 1,2 posto, dok je kod stanovništva nešto viša – 2,6 posto.
Istovremeno, bankarski sektor zadržava visoku likvidnost. FBA ocjenjuje likvidnost sektora zadovoljavajućom, a ključni pokazatelji ostaju znatno iznad regulatornih minimuma.
Bankarstvo se seli na mobilne telefone
Izvještaj FBA pokazuje i koliko se brzo mijenja način na koji građani koriste banke.
Na kraju juna čak 44,7 posto fizičkih lica – klijenata banaka koristi mobilno bankarstvo, dok internet bankarstvo koristi 13,5 posto. Kod kompanija je situacija obrnuta: 38,3 posto pravnih lica koristi internet bankarstvo, a 11 posto mobilno.
Građani su u prvih šest mjeseci putem internet i mobilnog bankarstva obavili oko 3,59 miliona transakcija vrijednih 1,4 milijarde KM, a čak 94,4 posto njihovog broja odnosilo se na mobilno bankarstvo.
Digitalizacija pritom ne znači nestanak fizičke infrastrukture. Banke sa sjedištem u FBiH imaju 506 organizacionih dijelova, a broj zaposlenih povećan je za 15, na ukupno 6.755. Mreža obuhvata 28.834 POS uređaja i 1.400 bankomata.
Šta pokazuju brojke?
Prvo polugodište 2026. pokazuje bankarski sektor koji istovremeno raste, povećava kreditiranje i zadržava vrlo nizak udio problematičnih kredita.
Za privredu je posebno važan rast kreditiranja privatnih kompanija, čiji je dug prema bankama približen granici od deset milijardi KM. S druge strane, za stanovništvo ostaje karakteristična dominacija nenamjenskih potrošačkih kredita, dok upravo građani stvaraju gotovo polovinu kamatnih prihoda banaka i najveći pojedinačni dio prihoda od naknada.
Uz 30,7 milijardi KM depozita, 23,4 milijarde KM kredita i 321,9 miliona KM dobiti za samo šest mjeseci, bankarski sektor ostaje jedan od najprofitabilnijih i finansijski najstabilnijih segmenata ekonomije FBiH, piše Akta.
