{"id":196705,"date":"2026-09-03T10:12:46","date_gmt":"2026-09-03T08:12:46","guid":{"rendered":"https:\/\/zosradio.ba\/?p=196705"},"modified":"2026-09-03T10:12:46","modified_gmt":"2026-09-03T08:12:46","slug":"ova-popodnevna-navika-moze-stetiti-srcu-zena-nakon-50-godine-dva-kardiologa-upozoravaju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/zosradio.ba\/index.php\/2026\/09\/03\/ova-popodnevna-navika-moze-stetiti-srcu-zena-nakon-50-godine-dva-kardiologa-upozoravaju\/","title":{"rendered":"Ova popodnevna navika mo\u017ee \u0161tetiti srcu \u017eena nakon 50. godine: Dva kardiologa upozoravaju"},"content":{"rendered":"

\u017dene u pedesetim godinama koje se ina\u010de osje\u0107aju dobro rijetko pomisle na zdravlje srca kod \u017eena kao na ne\u0161to o \u010demu posebno trebaju brinuti. Pretjerana briga nikome ne poma\u017ee, ali \u010dinjenica je da se kardiovaskularni sistem s godinama mijenja, htjele mi to ili ne.<\/strong><\/p>\n

– Kako starimo, kardiovaskularni sistem se mijenja. Arterije obi\u010dno postaju kru\u0107e, krvni pritisak raste, a u arterijama se s vremenom mo\u017ee nakupljati plak – ka\u017ee za Parade kardiolog dr. Alberto Morales, prenosi\u00a0Krstarica.com<\/a>.<\/p>\n

Rizik od sr\u010danih bolesti zato raste s godinama. Uz promjene na arterijama, dodaje dr. Morales, dolazi i do metaboli\u010dkih promjena: povi\u0161enog holesterola, inzulinske rezistencije, druga\u010dijeg rasporeda tjelesne masno\u0107e i poja\u010danih upalnih procesa. Sve to zajedno pove\u0107ava rizik.<\/p>\n

Te promjene mogu na kraju dovesti do sr\u010danih bolesti, koje su i dalje me\u0111u vode\u0107im uzrocima smrti kod \u017eena, napominje dr. Morales. Zdrave navike mogu smanjiti taj rizik, a dvoje kardiologa izdvojilo je jednu popodnevnu naviku koje bi se \u017eene starije od 50 godina trebale odre\u0107i.<\/p>\n

\u0160ta se doga\u0111a sa srcem \u017eene nakon 50. godine<\/h4>\n

Dr. Ni\u0161a Parik, direktorica kardiovaskularne medicine Instituta za \u017eensko zdravlje Kac, ka\u017ee da rizik od sr\u010danih bolesti raste kod svih \u017eena kako stare. Faktori rizika s godinama se gomilaju \u2013 visok krvni pritisak, povi\u0161en holesterol, vi\u0161ak kilograma, predijabetes i dijabetes.<\/p>\n

Sr\u010dani mi\u0161i\u0107 zbog toga mo\u017ee zadebljati i te\u017ee se opu\u0161tati, dok arterije postaju kru\u0107e i podlo\u017enije stvaranju plaka.<\/p>\n

– S vremenom te promjene mogu dovesti do zatajenja srca, sr\u010danog udara i mo\u017edanog udara – obja\u0161njava ona.<\/p>\n

Menopauza predstavlja dodatni faktor. Dr. Morales obja\u0161njava da estrogen ima za\u0161titnu ulogu za srce, a ta za\u0161tita slabi kada nivo estrogena padne.<\/p>\n

Ako je \u017eena tokom trudno\u0107e imala preeklampsiju, gestacijski dijabetes ili prijevremeni porod, dr. Parik ka\u017ee da je potrebna posebna pa\u017enja jer su ta stanja povezana s ve\u0107im rizikom od kardiovaskularnih bolesti kasnije u \u017eivotu.<\/p>\n

Najgora popodnevna navika za zdravlje srca \u017eena<\/h4>\n

Na pitanje \u0161ta bi trebalo izbaciti iz popodnevne rutine, oba kardiologa daju isti odgovor – sjedenje i odmaranje odmah nakon jela.<\/p>\n

– Umjesto da sjedite dok probavljate hranu, preporu\u010dujem \u0161etnju od 10 do 15 minuta nakon obroka. Nivo \u0161e\u0107era u krvi i masno\u0107a u krvi obi\u010dno naglo poraste nakon jela, pa je kretanje u tom periodu jednostavna i zdrava navika – ka\u017ee dr. Morales.<\/p>\n

Skokovi inzulina posebno su izra\u017eeni nakon slatki\u0161a, dodaje dr. Parik, pa kratka \u0161etnja mo\u017ee biti posebno korisna nakon popodnevnog deserta.<\/p>\n

Nekoliko minuta hodanja ne zahtijeva posebnu opremu, termin niti posebnu motivaciju, \u0161to ovu naviku \u010dini jednostavnom za svakodnevno odr\u017eavanje.<\/p>\n

Oba kardiologa nagla\u0161avaju da je sjedila\u010dki na\u010din \u017eivota faktor rizika za sr\u010dane bolesti. To potvr\u0111uje i nau\u010dna analiza iz 2025. godine, objavljena u \u010dasopisu Medicine, koja je pokazala da du\u017ee gledanje televizije pove\u0107ava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Isto istra\u017eivanje pokazalo je i da fizi\u010dka aktivnost mo\u017ee smanjiti taj rizik.<\/p>\n

– Ako kratka \u0161etnja nakon jela ne postane navika, s vremenom se mo\u017ee pove\u0107ati unos hrane uz manje kretanja, \u0161to mo\u017ee dovesti do pove\u0107anja tjelesne te\u017eine. S godinama se kilogrami \u010desto nakupljaju oko stomaka, gdje mogu biti posebno nepovoljni za zdravlje srca – ka\u017ee dr. Parik.<\/p>\n

Popodnevne alternative koje \u010duvaju zdravlje srca<\/h4>\n

Dr. Morales isti\u010de da je jedan od najboljih na\u010dina za\u0161tite srca uklju\u010divanje fizi\u010dke aktivnosti u svakodnevni \u017eivot, sve dok ona ne postane automatski dio rutine. Kratka \u0161etnja nakon ru\u010dka ili popodnevnog obroka idealan je primjer.<\/p>\n

Kada je rije\u010d o samom obroku, dr. Parik preporu\u010duje \u0161aku ora\u0161astih plodova i vo\u0107e<\/a>. Takav me\u0111uobrok ne zahtijeva posebnu pripremu, a sadr\u017ei brojne sastojke korisne za zdravlje srca.<\/p>\n

Ora\u0161asti plodovi i vo\u0107e bogati su vlaknima i antioksidansima, dok su ora\u0161asti plodovi dobar izvor\u00a0nezasi\u0107enih masti, koje mogu pomo\u0107i u odr\u017eavanju zdravog nivoa holesterola i smanjenju upalnih procesa. Osim toga, mogu du\u017ee odr\u017eavati osje\u0107aj sitosti.<\/p>\n

– Na mnoge faktore rizika za sr\u010dane bolesti mo\u017ee se utjecati zdravom ishranom i kretanjem. Nikada nije kasno za promjene koje \u0107e unaprijediti zdravlje srca i produ\u017eiti \u017eivot – zaklju\u010duje dr. Parik.<\/p>\n

Kratka \u0161etnja nakon obroka jednostavna je promjena koja mo\u017ee postati dio svakodnevne rutine i doprinijeti zdravijem na\u010dinu \u017eivota, prenosi Faktor.<\/a><\/p>\n

Pro\u010ditajte jo\u0161:<\/span><\/p>\n