Bosna i Hercegovina godinama se bori s problemom otpada, prepunim deponijama i nedovoljno razvijenim sistemom recikla\u017ee.<\/p>\n
Me\u0111utim, ono \u0161to danas uglavnom posmatramo kao ekolo\u0161ki problem u razvijenim zemljama sve se vi\u0161e tretira kao vrijedan resurs iz kojeg se mogu dobiti gorivo, energija i sirovine za novu proizvodnju.<\/p>\n
Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine dr. Vjekoslav Vukovi\u0107 jo\u0161 je prije nekoliko godina upozorio da u BiH postoji \u010dak milijardu kilograma otpada. Upravo taj podatak pokazuje razmjere problema, ali otvara i pitanje \u2013 koliko vrijednosti svake godine zavr\u0161ava na deponijama umjesto da bude ponovo iskori\u0161teno?<\/p>\n
Tehnologije za takvu preradu ve\u0107 postoje. Jedna od mogu\u0107nosti je proizvodnja RDF-a, odnosno goriva dobivenog iz odre\u0111enih vrsta otpada. U svijetu se koriste i razli\u010diti modeli termi\u010dke i netermi\u010dke obrade, recikla\u017ee, gasifikacije i kori\u0161tenja biomase.<\/p>\n
To, me\u0111utim, ne zna\u010di da se sav otpad jednostavno mo\u017ee pretvoriti u gorivo. Prije toga potreban je ure\u0111en sistem prikupljanja, razdvajanja i obrade, odgovaraju\u0107a infrastruktura, tehnolo\u0161ki kapaciteti i primjena okoli\u0161nih standarda.<\/p>\n
Upravo tu BiH ima veliki prostor za napredak. Problem upravljanja otpadom nije mogu\u0107e rije\u0161iti jednom fabrikom ili pojedina\u010dnim projektom, ve\u0107 zahtijeva uskla\u0111eno djelovanje razli\u010ditih nivoa vlasti, privrede, stru\u010dnjaka i nevladinog sektora.<\/p>\n
Posebno va\u017ean postaje koncept kru\u017ene ekonomije. Njegova su\u0161tina je da proizvod nakon kori\u0161tenja ne mora automatski postati bezvrijedan otpad. Materijali se, gdje je mogu\u0107e, ponovo koriste, recikliraju ili prera\u0111uju, \u010dime se smanjuje koli\u010dina otpada koja zavr\u0161ava na deponijama.<\/p>\n
Takav pristup istovremeno mo\u017ee otvoriti prostor za potpuno nove investicije. Postrojenja za sortiranje i obradu otpada, recikla\u017eu i proizvodnju alternativnih goriva zahtijevaju tehnologiju, radnike, transport i \u010ditav lanac kompanija koje mogu u\u010destvovati u procesu.<\/p>\n
Pitanje vi\u0161e, dakle, nije samo gdje odlo\u017eiti sme\u0107e. Sve va\u017enije postaje pitanje mo\u017ee li se od onoga \u0161to bacamo napraviti proizvod koji ima tr\u017ei\u0161nu vrijednost.<\/p>\n
U tom procesu va\u017enu ulogu ima i pribli\u017eavanje Bosne i Hercegovine evropskim standardima. Vanjskotrgovinska komora BiH je u saradnji s GIZ-om radila na sadr\u017eajima vezanim za zelenu tranziciju bh. i evropske privrede, dok je pri Komori uspostavljen i Centar za odgovorno poslovanje BiH s ciljem pru\u017eanja podr\u0161ke doma\u0107im kompanijama u prilago\u0111avanju novim zahtjevima.<\/p>\n
O ovoj temi uskoro \u0107e se govoriti i u Sarajevu. Me\u0111unarodna konferencija \u201eOtpad \u2013 resurs za razvoj cirkularne ekonomije\u201c odr\u017eat \u0107e se 7. i 8. septembra 2026. godine u hotelu Hills.<\/p>\n
Najavljeno je da \u0107e se razgovarati o upravljanju otpadom, primjeni standarda Evropske unije, industrijskoj transformaciji i dekarbonizaciji, inovacijama, digitalnim rje\u0161enjima te mogu\u0107nostima finansiranja odr\u017eivih projekata.<\/p>\n
Cilj je upravo promijeniti na\u010din na koji se posmatra otpad \u2013 od tro\u0161ka i ekolo\u0161kog problema prema resursu koji mo\u017ee imati ekonomsku vrijednost.<\/p>\n
BiH, dakle, ne mora izmi\u0161ljati tehnologiju koja ve\u0107 postoji. Mnogo ve\u0107i izazov bit \u0107e napraviti funkcionalan sistem u kojem \u0107e se otpad prikupljati, razdvajati i obra\u0111ivati na na\u010din koji omogu\u0107ava njegovu ponovnu upotrebu.<\/p>\n