Danas predajemo vjerodostojan zahtjev Bosne i Hercegovine za punopravno članstvo u Europskoj uniji. Ovo je povijesni dan za sve nas u BiH, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović, koji će danas u Bruxellesu predati zahtjev za članstvo naše zemlje u EU ministru vanjskih poslova Holandije, kao predsjedavajuće, Bertu Kundersu.
Sedam mjeseci
– Točno prije sedam mjeseci, 15. srpnja, imao sam priliku da kao predsjedatelj Predsjedništva BiH održim prvi radni sastanak za visokom predstavnicom Europske unije za vanjsku politiku Federicom Mogherini. Činjenica da smo točno u sedam mjeseci, kao država, ispunili sve što je od nas traženo, i to je ispunjeno u veoma kratkom roku, čini me ponosnim i svima jasno daje do znanja da je naša budućnost u našim rukama. Sada ne smijemo stati i trebamo samo nastaviti ovim tempom, poručio je predsjedavajući Čović pred odlazak u Bruxelles.
A tog 15. jula prošle godine, Čović je visokoj predstavnici Mogherini kazao kako su dogovor o mehanizmu koordinacije i program reformi, s posebnim naglaskom na poljoprivredna i socijalna pitanja, pitanja koja hitno treba riješiti. Istakao je i kako je za provođenje takvih aktivnosti potrebna jasna opredijeljenost svih relevantnih aktera u BiH, te koordinirana saradnja institucija na svim nivoima vlasti.
Delegaciju naše zemlje će danas u Bruxellesu, pored predsjedavajućeg, činiti i šef diplomatije Igor Crnadak. Ministar Crnadak će prisustvovati prijemu povodom predaje zahtjeva za članstvo koji će biti upriličen u svečanom, predsjedničkom salonu Evropskog parlamenta. Domaćini prijema će biti stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Cristian Dan Preda, predsjednik Delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom EP-a Tonino Picula, te evropski poslanici Plenković, Radoš, Šuica i Stier.
Čak 17 godina, nakon što je u maju 1999. godine počeo proces stabilizacije i pridruživanja, Bosna i Hercegovina podnosi kredibilnu aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji.
Ključni događaji koji su prethodili podnošenju aplikacije počinju 1997, kada je Vijeće ministara EU postavilo političke i ekonomske uslove za razvoj bilateralnih odnosa. Tada je BiH pružena mogućnost korištenja autonomnih trgovinskih povlastica, piše Fena.
Godinu nakon toga, uspostavljena je EU/BiH Konsultativna radna grupa koja osigurava tehničku i stručnu pomoć u području administracije, regulatornog okvira i politike.
U maju 1999. Evropska komisija, nastojeći da pronađe odgovarajuću dugoročnu vanjskopolitičku strategiju za razvijanje političkih, ekonomskih i institucionalnih odnosa s državama jugoistočne Evrope, pokrenula je proces stabilizacije i pridruživanja kojim je definirana politika EU prema zemljama zapadnog Balkana (BiH, Albaniji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, Srbiji i Kosovu). Ovom strategijom se produbljuje i nadopunjuje dotadašnja politika prema tom dijelu Evrope.
U martu 2000. objavljena je Mapa puta EU, dokument koji je definisao 18 ključnih uslova koje BiH treba ispuniti da bi se pristupilo izradi Studije izvodljivosti za počinjanje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
U decembru iste godine, Vijeće Evropske unije je usvojilo Uredbu 2666/2000 o programu pomoći EU za obnovu, razvoj i stabilizaciju – CARDS. Bio je to program tehničke pomoći EU za obnovu, razvoj i stabilizaciju namijenjen BiH, Albaniji, Hrvatskoj, Makedoniji i Saveznoj Republici Jugoslaviji (Srbija i Crna Gora). U martu 2003. BiH počinje rad na Studiji izvodljivosti. Evropska komisija uručila je Vijeću ministara BiH upitnik od 346 pitanja, koja su pokrivala oblast ekonomskog i političkog uređenja BiH, te ostalih oblasti relevantnih za zaključivanje SSP-a. Sedam mjeseci nakon toga, Evropska komisija je usvojila ocjenu Studije izvodljivosti. Studija izvodljivosti identificirala je 16 prioritetnih oblasti u kojima bi suštinski reformski napredak bio osnova Evropskoj komisiji da preporuči Vijeću EU otvaranje pregovora s BiH o SSP-u.
U martu 2004. godine Vijeće EU je usvojilo prvo Evropsko partnerstvo s BiH, a u novembru 2005. u Sarajevu pregovori o SSP-u zvanično su pokrenuti. Dvije godine poslije održana je prva plenarna runda pregovora o SSP-u između EU i BiH, kao i prvi plenarni sastanak Praćenja procesa reformi, a Vijeće EU usvaja i drugo Evropsko partnerstvo s BiH.
Jedan od ključnih događaja za BiH bilo je potpisivanje SSP-a s EU, 16. juna 2008. godine u Luksemburgu. Potpisivanjem tog sporazuma prvi put je uspostavljen formalni ugovorni odnos između BiH i EU. U julu iste godine, na snagu stupa Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima, dok je u novembru održan prvi sastanak privremenog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, kao najvišeg tijela u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja čiji je osnovni zadatak praćenje ispunjavanja obaveza određenih privremenim sporazumom.
Evropska unija prepoznala je napredak koji je BiH ostvarila, te je u aprilu 2015. Vijeće EU predložilo stupanje na snagu SSP-a od 1. juna prošle godine.
Zahvaljujući britansko-njemačkoj inicijativi, koja je prerasla u inicijativu EU, Predsjedništvo BiH je u julu prošle godine usvojilo Master-plan procesa integriranja naše države u EU. Nekoliko mjeseci kasnije, Vijeće ministara BiH je usvojilo i Akcioni plan za provedbu Reformske agende.
Naredni korak u procesu pristupanja za BiH je podnošenje aplikacije za članstvo u EU, da bi stekla status zemlje kandidata, a, kako je najavljeno, za dostizanje tog cilja bit će potrebno mnogo rada zbog čega su dužnosnici BiH izrazili nadu da će EU ubrzo odgovoriti na aplikaciju naše zemlje za članstvo. Iz Direkcije za evropske integracije BiH poručili su kako se već pripremaju na obimne upitnike koji će nam biti proslijeđeni iz Evropske unije, a i Ministarstvo sigurnosti već je zadužilo eksperte koji su u Hrvatskoj radili na ispunjavanju uslova te zemlje, prije nego je postala članica Unije. Ministarstvo je, prema riječima ministra Dragana Mektića, u saradnji s UNDP-jem, počelo projekt u vezi s ispunjavanjem uslova na evropskom putu BiH, a koji se odnosi na početak priprema za otvaranje pregovaračkih poglavlja 23. i 24, koja su među najzahtjevnijim iz pravne tekovine Evropske unije.
Iskazana želja
O predaji aplikacije BiH jučer je govorio i državni poslanik iz SDA Senad Šepić, koji smatra da je to “najbolji način da svi u BiH zadržimo fokus na integracijama i neophodnim reformama”.
– Iz EU je dolazilo mnogo prijateljskih sugestija da je možda rano za predaju zahtjeva. Rezultat je to ogromnog nepovjerenja prema sposobnosti BiH da aktivno i odgovorno učestvuje u narednim koracima prema članstvu. To je razumljivo i očekivano. Iza nas su godine prokockanih prilika i praznih obećanja političara. Iz tog razloga je važno što je Predsjedništvo BiH odlučilo da konačno učini proaktivni korak i pošalje zahtjev. I pokaže našu želju da ne želimo zaostajati za regionom. I da ga pokušamo sustići, istakao je Šepić.
Izrazio je nadu kako će današnji dan predsjedavajući Čović “iskoristiti da pošalje poruku svima u BiH i EU da smo stavili tačku na godine inat-politike podjela”.
– Vidljivo je bilo da mu je jako stalo da se predaja aplikacije desi u vremenu dok on predsjedava Predsjedništvom BiH, možda i zbog toga što je svjestan da je jedan od najodgovornijih ljudi za dugi zastoj na evropskom putu zbog neprovođenja presude Sejdić – Finci i njegovog uvjetovanja da se kroz to pitanje riješi i izbor člana Predsjedništva iz hrvatskog naroda i to isključivo na način kako on to vidi i zbog čega su građani BiH izgubili najmanje pet godina. Kako god bilo, ako istinski, najviše pozicionirani ljudi ove zemlje žele evropsku perspektivu, to bi prije svega značilo da ćemo odmah od ponedjeljka svi u Predsjedništvu, Vijeću ministara, entitetskim vladama i parlamentima nastaviti raditi na provođenju Reformske agende. A ne neke vlastite, parcijalne agende za dalju podjelu naše zemlje, već za izgradnju BiH i za dobrobit svih njenih građana, napomenuo je Šepić.
Nakon predaje aplikacije, danas će u Bruxellesu govoriti Federica Mogherini, evropski komesar za proširenje i politiku susjedstva Johanes Hahn, te šef diplomatije Holandije Bert Kunders.
Njemačka podržava evropski put BiH
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH dr. Denis Zvizdić sastao se u Münchenu sa savjetnikom njemačke kancelarke Angele Merkel za vanjsku i sigurnosnu politiku Cristophom Heusgenom, s kojim je razgovarao o procesu integracija naše zemlje u Evropsku uniju.
Zvizdić je upoznao sagovornika sa aktivnostima koje BiH realizirala kako bi predala kredibilnu aplikaciju za članstvo u EU i o koracima koji su uslijedili nakon posjete kancelarke Merkel Bosni i Hercegovini, u julu prošle godine. Heusgen je rekao da njemačka kancelarka zna da ključ rješenja problema leži u EU perspektivi i da ona podržava ulazak BiH u Evropsku uniju. Kazao je i da je Njemačka prepoznala napore i ostvarene rezultate koje je u proteklom periodu realizirala BiH i da će nastaviti pružati podršku u ostvarivanju evropske perspektive naše zemlje.
