BiH: U požarima najviše stradaju životinje, 90% slučajeva uzrok je čovjek

Datum:

U proteklih 10 godina veliki broj požara zahvatio je polja i šume Bosne i Hercegovine a u 90 posto slučajeva uzrok požara je bio čovjek. Posljedice su nesagledive.

Kad dođe do požara u prirodi, većinom izgori šuma, žbunje, nisko raslinje, ali s vegetacijom strada i životinjski svijet koji ne može da pobjegne. Stradaju mladunci krupnijih životinja, gnijezda ptica, gmizavci i vodozemci, brojni insekti… Sve to ljudima djeluje beznačajno, ali to poremeti odnose u ekosistemu.

Devedeset posto požara uzrokuju ljudi

“Oko 90 posto požara uzrokuju ljudi, a oni imaju za posljedicu velike ekološke i ekonomske štete. Takvim požarima može se promijeniti biljni i životinjski sastav, bilo potpunim nestankom određenih biljnih i životinjskih vrsta ili smanjenjem njihove brojnosti jer je cjelokupna bioraznolikost, dakle sve biljke, životinje, gljive i mikroorganizmi nekog područja, međusobno povezana i održava ravnotežu u ekosustavu”, istaknula je u razgovoru za Fenu Snježana Malić-Limari iz WWF Adrije (Svjetske organizacije za zaštitu prirode).

Podsjeća da nakon požara ostaje pustoš i potrebne su godine da neko područje ponovno postane pogodno i dostatno za život životinjskom i biljnom svijetu, odnosno da vrati svoje ekološke funkcije.

“Životinje koje se nalaze na prostorima pogođenima požarima često pobjegnu te ostanu na području na kojem ima hrane i mogu preživjeti. Pri tome se mogu približavati selima i gradovima u potrazi za hranom i vodom, što može dovesti do sukoba između ljudi i životinja”, dodaje Malić-Limari.

Napominje, međutim, kako se veliki broj životinja, posebno mladunci, ne uspije spasiti te strada u požarima.

Najvažnije je imati dobro opremljene vatrogasne ekipe, a neophodni su ophodnja i videonadzor

Dražen Kotrošan iz Ornitološkog društva “Naše ptice” kaže kako je sreća da u ovo doba godine, kada su požari češći, ima hrane pa životinje koje su izbjegle stradavanje izvore prehrane nalaze na područjima gdje su prebjegle.

Po njegovim riječima, šumarije i lovačka udruženja po potrebi za krupnije sisare iznesu nešto dodatne hrane.

Kotrošan smatra da je potrebno generalno smanjiti ljudski utjecaj na prirodne ekosustave jer njima, kaže, štetimo i prirodi, a i nama samima.

“Najvažniji dio borbe protiv požara bi bio imati opremljene i spremne lokalne ekipe koje bi u ovom djelu godine svakodnevno obilazile kritična područja, i ako se uoči požar, da se odmah djeluje, a ne da, kad on već ojača, da dolazi pomoć sa strane”, ističe Kotrošan i dodaje kako bi ulaganje u takve ekipe trebalo biti plansko i svake godine.

Smatra da se tijekom ljeta motrenja i ophodnje trebaju povećati zbog veće mogućnosti od nastanka požara, a u nekim slučajevima trebao bi postojati i videonadzor.

Kontrola požara određuje se Zakonom o zaštiti požara i vatrogastvu

U Bosni i Hercegovini se kontrola požara određuje Zakonom o zaštiti požara i vatrogastvu, ali regulativa nije jednaka na cijelom području zemlje, nego se obveze dijele na entitete, županije i općine, zbog čega je cijeli proces donošenja odluka kompleksniji.

Obvezu provođenja preventivnih mjera zaštite od požara određenih procjenom ugroženosti i planom zaštite od požara trebaju imati također javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima.

Nadležnost parka je nadzor nad endemskim životinjskim i biljnim vrstama

Ravnatelj Parka Prirode Blidinje Zdravko Kutle kaže kako tijekom ljetnih mjeseci službe čuvara prirode nacionalnih parkova vrše motrenja i ophodnje područja zbog veće mogućnosti od nastanka požara.

No, isto tako napominje da je u ovlasti Parka uglavnom praćenje životinjskoga i biljnog svijeta, odnosno endemske i ljekovite biljke, o čemu se pišu studije.

Kutle ističe kako ovogodišni požar koji je zahvatio planinu Čvrsnicu u Parku prirode Blidinje, u sjevernom dijelu Hercegovine, a koji je trajao više od tjedan, sreća, nije nanio štetu tamošnjim biljkama i životinjama zahvaljujući angažmanu članova GSS-a, djelatnika šumarije, planinarima te mještanima.

“Na sreću izgorio je dio kamene površine gdje je rastao korov, a GSS i planinari su spriječili požar da ide u crnogoricu šumu (muniku), inače bi nastale pogubne štete kako za životinjsku tako i biljnu vrstu”, kazao je Feni Kutle.

Mišljenja je kako će se priroda obnoviti u onom dijelu gdje je gorjelo i da je ispalo više nego dobro što požar nije “sišao” u crnogoricu šumu.

Povezani postovi
Related

Šest dana uoči izbora počinje isplata još jedne pomoći, ova je 1.000 KM

Šest dana uoči Općih izbora član Predsjedništva Bosne i...

UIO BiH: Oduzet duhan u vrijednosti 65.100 KM, pronađeno i oružje

Ovlašteni službenici Uprave za indirektno oporezivanje u operativnoj akciji...

Dodik: Za 30 godina vidim RS kao nezavisnu državu, ponosan sam na saradnju sa Putinom

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik izjavio je da...

Podaci UIOBiH za ovu godinu: Uvezli smo čak 52,3 miliona kilograma mesa

Domaći farmeri već dugo upozoravaju da im je od...