Obaveza naše zemlje je imati naftne rezerve koje osim gabaritnosti treba zadovoljiti i teritorijalnu zastupljenost. Radi se na četiri naftna terminala u Federaciji BiH. Budući da naša zemlja ovisi o uvozu nafte i naftnih derivata, stručnjaci smatraju da je i nakon ograničenja marži u Federaciji potrebno razmisliti o novim modelima pomoći stanovništu i privredi koje je na udaru visokih cijena nafte i naftnih prerađevina.
Nakon planiranih investicija Federacija će raspolagati s nešto manje od 200 milijuna litara tekućih goriva, a direktiva Europskog vijeća obvezuje na 240 milijuna. Razlika će se nadoknaditi iz Naftnih terminala u Pločama. Inače, Federacija ima četiri skladišta, u Blažuju, Živinicama, Bihaću i ovaj u Mostaru koji će biti najveće skladište, međutim, za sada ima imovinskih problema.
“U tom kontekstu sam se ja ponudio kao gradonačelnik, da probam pomoći raspretljati te imovinske odnose i na dobrom smo putu. Već smo ostvarili izvjesne kontakte i našli procedure kojima bi to mogli riješiti”, rekao je Mario Kordić, gradonačelnik Mostara.
“Terminal tečnih tereta u Mostaru, to će terminal biti na prostorima stare Jugoslavije, pa i čitave regije, najmoderniji i najsavremeniji. Gabaritnost tog terminala je nekih 80 miliona litara. Vrijednost tog investicionog ulaganja je nekih 60 miliona i to bi bila kao tačka na I po priči terminala što se tiče Bihaća, Blažuja, Mostara i vratili bi se ‘24. na drugu fazu Živinica”, kazao je Hermin Zornić, predsjednik Uprave “Operator-Terminali Federacije”.
Riječ je o projektu od općeg interesa i jednim od najvećih na području naše zemlje. U Blažuju su radovi u tijeku, u Bihaću bi trebali početi do kraja godine. Potom dolazi na red Mostar kada se riješe pravno-imovinski odnosi, a u sljedećoj bi se fazi radilo na osposobljavanju terminala u Živinicama.
“Ako je defilacija prodaje tih roba 900 hiljada tona, onda je nama potrebno 225. Sa Blažujem i Bihaćem, mi ćemo imat 70% rješenost toga. Dakle, u ovoj godini smo to stigli. Mostar će malo potrajati, ipak je mega projekat”, pojasnio je Zornić.
Koliko je značajan ovaj projekt za cijelu zemlju, pogotovo u doba energetske krize, potvrđuju i stručnjaci, kao i činjenica da će u konačnici biti zaposleno više od 200 ljudi.
