Gram srebra u radnjama širom Republike Srpske poskupio je i do 50 odsto u odnosu na lani, zbog čega se malo ko u posljednjih nekoliko mjeseci, tvrde trgovci, odlučuje na kupovinu nakita i ukrasa izrađenih od tog plemenitog metala.
Cijene srebra i zlata konstantno rastu pa su i domaći trgovci nakitom prinuđeni da prate kretanja na svjetskim berzama. Saglasni se da su teška vremena, kupaca nema, a i oni koji pazare ove luksuzarije uglavnom to čine u tradicionalnim prilikama poput babina i vjenčanja.
U banjalučkoj radnji “Sarač” kažu da se svaka ekonomska kriza odrazi na tržište zlata, koje u stopu prati i cijena srebra.
“Srebrni nakit prodajemo po gramu, a kreće se od pet do 20 maraka, zavisno od gustoće, čistoće i drugih faktora. Cijene srebra su u odnosu na lani skočile za najmanje 50 odsto”, kazala je trgovkinja Vesna Gvozdenac.
Dodala je da je cijena srebra u nabavci svaki put viša te da se trgovci teško mogu uklapati zbog sve lošije kupovne moći stanovnika.
“Građani kupuju najsitniji srebrni nakit, da mogu, kupili bi i od grama. Malo ko sebi danas može priuštiti moćan i dobar srebrni komad. Naš narod zna šta valja i šta je lijepo, ali, nažalost, nema mogućnosti da izdvoji novac za to”, rekla je Gvozdenac i istakla da u radnji prodaju i druge stvari, koje narod još kupuje, inače bi vlasnici davno stavili ključ u bravu.
U dobojskoj zlatari “Ljubuškić” kažu da goru godinu, kada je u pitanju prodaja nakita, ne pamte. Do prije nekoliko mjeseci ih je, pričaju, srebro izvlačilo, ali zbog poskupljenja ni to više niko ne kupuje.
“Srebrni lančići su nam najpopularniji i najjeftiniji. Gram je šest-sedam maraka. Privjesci sa cirkonima i ostali nakit je od osam do deset maraka, dok je za “svarovske” komade potrebno izdvojiti i do 12 maraka po gramu. Cijene su skočile za najmanje dvije marke”, kazali su u ovoj zlatari i dodali da će cijena zlata sa 130 narednih dana skočiti na 150 maraka po gramu, a mušterije najviše traže zlatnike.
Srebrni nakit, po svemu sudeći, više nije popularan ni na području Semberije. U bijeljinskoj radnji “Silver” kažu da kupaca nakita nema kao što je nekad bilo.
“Ako kupuju, najčešće traže minđuše i prstenčiće sa što manjom gramažom”, kazali su u ovoj radnji.
Ekonomista Zoran Pavlović kaže da je kriza kod stanovništva sve vidljivija.
“Sve više tonemo, nikakvog boljitka, nažalost, nema. Situacija samo pokazuje koliko naši ljudi lošije žive iz godine u godinu”, kazao je Pavlović.
Dodao je da je u problemu čitava Evropa, gdje sve manje ljudi ima novca da ulože u zlato i srebro.
“Zemlje kao što su Kina i Rusija zlato i srebro čuvaju kao strateške rezerve, a to znači da možda ponuda na tržištu nije dovoljno velika da bi se zadovoljile potrebe, zbog čega su cijene srebra i zlata na berzi skočile. Berza je kao i svaka pijaca, ako ima robe, cijena pada, ako nema, onda skače”, objasnio je Pavlović.
Otkup
Kako bi popunili kućni budžet i iskoristili visoke cijene plemenitih metala, prema riječima trgovaca, građani se masovno odlučuju na prodaju nakita. Otkupna cijena zlata u Republici Srpskoj kreće se po gramu od 60 maraka pa naviše, dok za srebro mogu dobiti od dvije marke pa naviše po gramu.
Izvor: Akta
