Posljedice rastućeg duga prema slovenačkom Viaductu mogle bi biti ogromne po Bosnu i Hercegovinu. Dok se čeka konačno rješenje za njegovu otplatu, uporedo se traže rješenja i za BHANSA-u, koja bi mogla izgubiti kontrolu nad bosanskohercegovačkim zračnim prostorom. Nije pošteđena ni Centralna banka, a na naplatu dolaze i drugi dugovi iz izgubljenih međunarodnih arbitražnih sporova.
Blokiran račun i smanjene plate zaposlenima samo su neke od posljedica koje već osjeća BHANSA. Ako problem ne bude brzo riješen, BiH bi mogla trajno izgubiti kontrolu nad sopstvenim nebom – što je izuzetno teško povratiti kada se jednom izgubi.
“Dolazimo u situaciju vitalnih instrumenata koji su potrebni da bi jedan avion mogao da leti, počevši od radara, ALS instrumenata i svih ostalih uređaja koji zahtijevaju međunarodne certifikate. A da bi se oni dobili, to se mora platiti. Postavlja se pitanje od kojih novaca. Nismo samo nas 500 u pitanju, već između 1.500 i 1.800 članova naših porodica”, kaže Vinko Malnar, predsjednik sindikata kontrolora letenja u BiH.
Forto predlaže privremeno rješenje
Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto predložio je da se BHANSA-i odobri pozajmica iz akumuliranih sredstava državnog budžeta u iznosu od 50 miliona KM. BHANSA bi ta sredstva vratila nakon deblokade svojih računa. Međutim, prijedlog treba podršku Vijeća ministara koje zasjeda u utorak.
“Zadužujemo ministra finansija da iz slobodnih sredstava koja su ostala neutrošena — s obzirom da smo u privremenom finansiranju — osigura pomoć. Procjene govore da nakon prvog kvartala imamo skoro 50 miliona KM, što je gotovo dovoljno za godišnje potrebe BHANSA-e”, ističe Edin Forto, ministar komunikacija i prometa BiH.
Forto upozorava da je ovo samo privremeno gašenje požara, a ne sistemsko rješenje za višemilionski dug prema Viaductu. Paralelno, posljedice se već osjećaju i u Centralnoj banci BiH, kojoj je Opštinski sud u Mostaru izdao rješenje o zapljeni imovine. Iako je u toku žalbeni postupak, postoji zabrinutost da bi situacija mogla ugroziti platni promet u cijeloj zemlji.
“Ako ovo potraje, naš kreditni rejting će pretrpjeti. Iako je trenutno B+ sa stabilnim izgledom, sigurno će taj izgled biti izgubljen. To znači poskupljenje kamatnih stopa, skuplje zaduživanje, nesigurnost, gubitak kredibiliteta. To je šteta za cijelu BiH, pa i za Republiku Srpsku”, smatra Kemal Kozarić, bivši guverner Centralne banke BiH i ambasador.
Dodik tvrdi: Ovo je koruptivna priča, RS predložila zakon
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da je slučaj “Viaduct” primjer korupcije, za koji su odgovorne advokatske kancelarije iz Sarajeva i Banje Luke. Dodaje da RS ne bježi od svojih obaveza i da je predloženo zakonsko rješenje.
“Mi ne sporimo da je to problem. Rekli smo da postoji neraspođen novac na nivou BiH, i najlakša varijanta je da dio koji pripada Republici Srpskoj — a to je 300 miliona — iskoristimo za isplatu. Ali oni kažu da BiH to ne želi platiti. Pa, to je naš novac”, kaže Milorad Dodik.
Prema Dodikovim tvrdnjama, za potpisivanje ugovora s Viaductom odgovorni su bivši predstavnici PDP-a i SDS-a, a neko je za to, vjeruje, dobio milione. Time će se, kako najavljuje, baviti entitetska vlast.
Analitičari traže odgovornost, Tužilaštvo i dalje šuti
“Republika Srpska je znala šta potpisuje 2017. godine. U članu 3 i 4 ugovora jasno stoji da je predmet međunarodni i da je Pravobranilaštvo BiH uključeno. Ne razumijem zašto danas šute i komentarišu da su prevareni”, kaže Svetlana Cenić, analitičarka.
Pitanje koje ostaje bez odgovora jeste: kako je kompanija Viaduct — bez zaposlenih, bez izgrađenih objekata i s blokiranim računima — uspjela dobiti presudu protiv BiH tešku više od 110 miliona KM?
Konačno rješenje možda će biti poznato već u utorak, no to neće biti kraj. Na naplatu dolaze i ostali izgubljeni arbitražni sporovi koji bi BiH mogli koštati milijarde, piše N1 BiH.
