Od 1. avgusta počinje primjena odluka predsjednika SAD Donalda Trampa (Trump) po kojoj se za proizvode iz BiH uvode carine od čak 30 posto. Bit će ovo novi izazov za krhku bh. ekonomiju, posebno namjensku industriju, kojoj izvoz na američko otvara i druga tržišta u svijetu koji se intenzivno naoružava.
Sve su glasnije inicijative da domaće vlasti poduzmu diplomatske korake u pravcu postizanja sporazuma o bescarinskom izvozu u i iz SAD.
30 posto skuplji
– Amerikanci jačaju svoju poziciju i žele pokazati da su dominantni. U masi uvoza BiH njima i nije toliko interesantna, ali mi moramo odvagati možemo li to izdržati ili ne. Imajući u vidu slične odluke i za druge zemlje, možemo reći da smo u fazi klasičnog trgovinskog rata. U svakom slučaju trebamo nešto poduzeti, na diplomatskom planu, zamoliti ih da to ne rade. Svaki izvoz nama je važan, posebno u zemlju od autoriteta, jer kad se pohvalimo da izvozimo u SAD imamo dostupna i druga tržišta, a naša namjenska industrija, koja je za nas značajan potencijal, neće moći da se održi u ovim novim uslovima, jer će njeni proizvodi biti 30 posto skuplji – kaže ekonomski stručnjak, profesor Željko Rička.
S druge strane, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Aziz Šunje smatra da američke carine neće izazvati značajnije probleme domaćoj ekonomiji.
Trgovinski partner
– Prošle godine smo izvezli u SAD gotovo 234 miliona KM, što je oko 1,42 posto našeg ukupnog izvoza, a uvezli smo blizu 190 miliona. Tako da SAD za nas nisu značajniji trgovinski partner. U našem izvozu oko 60 posto je namjenska industrija, pa carine mogu pogoditi te biznise koji trguju sa SAD. S obzirom na to da namjenska industrija ima visoke profite, oni se mogu uklopiti da mogu i dalje biti konkurentni i to može biti jedna vrsta izazova da se podigne produktivnost – kaže profesor Šunje.
S druge strane, od 1. avgusta primjenjivat će se i carinska stopa od 30 posto i za sve proizvode iz EU, koja je najveći i najvažniji vanjskotrgovinski partner BiH.
– Ta odluka posredno može uticati na BiH u dijelu izvoza naših proizvoda, koji su inkorporirani u evropske i namijenjene izvozu u SAD. Kako će se EU postaviti ostaje da se vidi – ističe profesor Šunje.
Generalno pasivni
Naši sagovornici se slažu s ocjenom da su bh. vlasti isuviše pasivne, jer su najave uvođenja carina stigle prije nekoliko mjeseci, a da konkretno ništa nisu poduzele da barem iniciraju razgovore o izbjegavanju novog udara na bh. ekonomiju, piše Avaz.
– To je trebalo ranije poduzimati. Mi smo za SAD promil promila i oni su te carine nametnuli linearno. Ali generalno smo pasivni. Djelovanje vlade u svakoj sferi je vrlo loše, inertno, bez koncepta i vizije, na svim nivoima – naglašava prof. dr. Aziz Šunje.
